Kolika je šteta od ove poplave?

Bavarski grad Deggendorf je praktično još pod vodom, a na istoku je još dug put podivljale rijeke Labe do njezinog ušća u Sjeverno more. Lako se može dogoditi da će još neke brane popustiti i da će još toga biti uništeno. Ali, teško je već reći i kolika je šteta od ove poplave.

Jer i u gospodarskoj komori podsjećaju da je popis štete veoma dug: to nije samo uništena roba u skladištima i urodi na poljima. Mnogi strojevi su pod vodom, čitavi vozni parkovi će možda morati na otpad, negdje su sigurno oštećene i zgrade...

Ni to nije kraj popisa i mnogo toga što je uništeno jedva se i može izračunati u eurima i centima. Što biste Vi učinili da bude uništena Vaša kartoteka mušterija i liferanata? Vaše računovodstvo? Sva proizvodna dokumentacija? Sve dozvole, isprave i korespondencija? Potrajat će mjesecima da se sve to opet koliko-toliko organizira.

I na koncu, tu je još i šteta što poduzeće ne radi već danima - i veliko je pitanje, kad će opet početi. Pogođena su čak i poduzeća koja su daleko od poplava, jer su i prometnice oštećene. Ukratko, šteta je golema i ne čude pozivi u pomoć.

Obećavaju se pusti milijuni

S druge strane, političari doista obećavaju "brzu i nekompliciranu" pomoć pogođenima i da "nitko neće biti zaboravljen". U načelu, u takvim nedaćama je nadležna pokrajina gdje se katastrofa dogodila i vlada pokrajine Bavarske je, još dok su mnogi gradovi i naselja bili pod vodom, već održala izvanrednu sjednicu na kojoj je odlučeno o žurnoj pomoći od 150 milijuna eura.

To nipošto nije sve: kao prvu pomoć je i savezna vlada u Berlinu obećala još 100 milijuna, a i Bruxelles je dao do znanja kako je spreman pomoći fondom solidarnosti koji je i priređen za takve katastrofe. Njemački ministar gospodarstva Rösler priprema, zajedno sa strukovnim udrugama i njemačkom Bankom za obnovu (KfW) program od deset točaka da se hitno pomogne pogođenom gospodarstvu.

Te mjere sežu od povoljnih kredita koje će nuditi Banka za obnovu preko lokalnih, komercijalnih banaka, programa reprogramiranja postojećih dugova pa sve do privremene "amnestije" tvrtkama koje su zbog poplave postale nelikvidne da neće morati proglasiti stečaj prije proljeća sljedeće godine.

Lijepe riječi - i gruba stvarnost

Usprkos svim tim lijepim namjerama, za mnoge pogođene počinju crni dani. Jer, tko će pomoći jednoj ženi iz Passaua koja je u prizemlju obiteljske kuće otvorila slastičarnicu? Ne iz nekog hira, nego iz nevolje: muž joj je bolestan i pred mirovinom. Kako bi malo poboljšali prihode, što od ušteđevine, što od pozajmice rodbine i nešto malo od banke, kupili su stroj za proizvodnju sladoleda. Gospođa u suzama pokazuje stroj koji se jedva vidi iz vode, svugdje su promočene zalihe i oprema slastičarnice.

Što će njoj pomoći kredit, makar i bio nekih pola ili postotak povoljniji od komercijalnih, kad još nisu otplatili niti dug za uništeni stroj i opremu? Odakle da plaća rate kad joj je i ovako još jedva ostajalo nešto u džepu?

I poljoprivrednici su zabrinuti: čak i onima koji su bili osigurani, ova godina će biti katastrofa jer bi, čak i bez poplave i zbog lošeg vremena kroz čitavo proljeće, urod bio jadan.

Možda se može činiti kako jedino građevinski sektor može imati koristi od ove nedaće - ali i tamo poručuju: to nam neće mnogo pomoći i na koncu, ne želimo biti profiteri na tuđoj nevolji. Jer i oni su trpjeli od lošeg vremena ove godine i kako u strukovnoj udruzi procjenjuju, ovo je najgora u posljednjih 20 godina.

Štoviše: optužuju zaštitare okoliša i razne građanske inicijative da su sami krivi za ovu nevolju. Jer, nakon poplave 2002. su bile odlučene brojne građevinske mjere za zaštitu od vode - ali je tek djelić bio i proveden. Tako je na primjer u pokrajini Saskoj bilo planirano 350 građevinskih radova - a realizirano je tek osamdesetak.