'Kolektivna mržnja' protiv vlade

U nedjelju (12.4.) na ulice São Paula ponovno je izašlo preko 100.000 ljudi kako bi prosvjedovali protiv korupcije i protiv vlade. Mjeseca dana ranije (15.3.) na ulicama brazilske gospodarske metropole našlo se preko milijun ljudi koji su glasno izrazili negodovanje zbog aktualne politike u zemlji.

Što se to događa sa sedmom svjetskom gospodarskom silom, zemljom koja je donedavno bila simbol nade za cijelu Latinsku Ameriku? Brazilski bivši ministar financija Luiz Carlos Bresser Pereira pribojava se povratka starih klasnih borbi: „Osjećam kolektivnu mržnju imućnih“, kazao je 80-godišnji bivši političar dnevnom listu "Folha de São Paulo". "Nije to ni briga ni strah, već mržnja."

Za „mržnju buržoazije“ prema predsjednici Dilmi Rousseff Bresser ima jednostavno objašnjenje: "Brazil od 2003. godine ima vladu lijevog centra koja je očuvala svoj profil. Ona je doduše pristajala na kompromise, ali se držala svojih načela", smatra on. Vlada još uvijek brani interese siromašnijeg stanovništva protiv bogatih, iako je ona značajno izgubila na prestižu.

Prosvjedi protiv skupih stadiona

Državna predsjednica Rousseff je 2010. naslijedila predsjednika Luiza Inácia Lulu da Silvu. 2011. je preuzela, kao prva žena u povijesti te zemlje, predsjedničku dužnost u Brazilu. 2014. je na izborima s tijesnom većinom osvojila drugi mandat. No, za razliku od uspješne vladavine „Lule“, koji potječe iz radničke obitelji, Dilma se u svom mandatu bori s brojnim korupcijskim skandalima unutar njezine vlastite Radničke (i vladajuće) stranke PT.

Tijekom njezinog mandata u lipnju 2013. dogodili su se i veliki prosvjedi uoči nogometnog Kupa konfederacija. Povod za njih su bila naizgled bezazlena poskupljenja cijena u javnom prijevozu. Iako je odluka o poskupljenjima povučena, prosvjedi su nastavljeni. Demonstranti su iskoristili svjetsku pozornost kako bi protestirali protiv skupih stadiona za Svjetsko prvenstvo, dok na drugoj strani nema novca za zdravstvo i obrazovanje.

U lipnju 2013. na ulicama su bili uglavnom mladi, među njima je bilo jako puno studenata i učenika. U međuvremenu se promijenio profil (i ciljevi) vladinih kritičara. Po posljednjim anketama instituta za istraživanje javnog mnijenja Datafolha prosječna starosna dob demonstranata na posljednjim prosvjedima u São Paulu iznosi 51 godinu. 80 posto sudionika ima sveučilišnu diplomu, 41% ih zarađuje (preračunato) više od deset minimalnih plaća.

O skupim nogometnim stadionima godinu dana nakon Svjetskog prvenstva više nitko ne priča. A ni o cijenama javnog prijevoza. Bijes demonstranata cilja općenito na korupciju, oni su protiv aktualne gospodarske politike i protiv Dilme Rousseff i PT-a.

Konzervativni protu-pokret

"Pokret se temelji još uvijek više na mržnji prema PT-u nego na strahu od nezaposlenosti i gubitku primanja“, smatra kolumnist Luiz Fernando Vianna. On misli da su demonstranti već ostvarili dva svoja cilja, naime slabljenje PT-a i povratak „konzervativne agende“, koja između ostalog predviđa i snižavanje dobne granice za kaznenu odgovornost.

Egzistencijalni strahovi, sudeći po aktualnim gospodarskim podacima, u Brazilu nisu neopravdani. Po navodima statističkog ureda IBGE, brazilska će privreda u tekućoj godini vjerojatno porasti za samo 0,83%. U prošloj je godini stagnirala. U 2013. je zabilježen konjunkturni rast od 2,7 posto, a u 2010. čak 7,5 posto. Porast inflacije i kamatnih stopa dodatno utječu na loše gospodarske perspektive.

Dodatno nezadovoljstvo izazivaju korupcijske afere. Sumnja se da je ukupno 49 zastupnika i senatora iz raznih stranaka uključeno u skandal oko podmićivanja i pranja novca u državnom naftnom koncernu Petrobrasu. Među osumnjičenicima protiv kojih pravosuđe istražuje su i predsjednici nacionalnog parlamenta i senata. Protiv državne predsjednice do sada nije pokrenut nikakav istražni postupak.

Za vođu oporbenog pokreta „Dođite na ulicu“, Rogéria Chequera, to je neshvatljivo. „Prigovore protiv Dilme mora se istražiti. Mi smo protiv svakog oblika korupcije, bez obzira o kojoj se stranci radilo“, kaže 46-godišnji poduzetnik za list "El País". Istraga može, ali ne mora dovesti do postupka smjene državne predsjednice, dodaje on.