Koalicijski pregovori već započeli?

Trenutak o kojem će možda raspravljati studenti politologije u godinama koji slijede dogodio se negdje na sredini tradicionalne rasprave predsjednika parlamentarnih stranaka u izbornoj večeri. Tada je predsjednik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Lindner pomalo začuđenoj predsjednici Zelenih Annaleni Baerbock ponudio razgovore oko buduće koalicije. „Vremena u kojima veći partner na razgovore poziva manje su pod novim okolnostima stvar prošlosti", rekao je Lindner. Baerbock je, s malom zadrškom, pristala na te pregovore.

To znači da će manje stranke FDP i Zeleni sami uvjetovati u koju vladu će ući: u vladu na čelu sa SPD-om, koji je u trenutku održavanja ove emisije bio u prednosti ili s Unijom CDU/CSU. Za nova pravila političkog bon-tona se zalaže i demokršćanski kandidat za kancelara Armin Laschet. On je protiv svih dosadašnjih pravila po kojima stranka koja je osvojila najviše glasova sastavlja buduću vladu. Po njemu vladu sastavlja ona stranka koja uspije oko sebe okupiti parlamentarnu većinu.

Kancelar ne smije biti gubitnik

Do večerašnjih izbora su liberali otvoreno simpatizirali s koalicijom u kojoj će se nalaziti Unija. No s obzirom na to da su Zeleni i liberali izašli ojačani iz izbora, vrijeme je da se prvo manji dogovore s kim bi mogli koalirati. Lascheta ne smeta ne samo činjenica da Unija najvjerojatnije neće raspolagati najvećim zastupničkim klubom u Bundestagu nego i činjenica da su pod njegovim vodstvom demokršćani izgubili osam posto u usporedbi s posljednjim izborima i ostvarili najslabiji poslijeratni rezultat u nekim saveznim pokrajinama.

U jednom trenutku je kancelarski kandidat socijaldemokrata Olaf Scholz, koji je i ovaj put nastupio državnički i pobjednički unatoč činjenici da možda neće postati kancelar, Laschetu dao do znanja kako bi „iz poštovanja prema biračima" sastavljanje vlade trebalo prepustiti strankama koje su na izborima ostvarile dobitke. A to su SPD, FDP i Zeleni.

Nova vlada do Božića?

Ono čega se mnogi plaše, da će se koalicijski pregovori oduljiti unedogled, pokušao je ublažiti Olaf Scholz. „Ja ću dati sve od sebe da Angela Merkel ove godine ne drži novogodišnji govor", rekao je Scholz aludirajući na to da bi aktualnu kancelarku htio riješiti muka i vječitog šefovanja jednoj tehničkoj vladii obveze tradicionalnog držanja novogodišnjeg govora.

Tko god dođe na kancelarku poziciju nakon Merkel, bit će to političar s osjetno slabijom podrškom. Na to je opet ukazao Lindner koji je obojci mogućih kancelara, Laschetu i Scholzu, dao do znanja da se nikad u povijesti savezne republike nije dogodilo da 75 posto građana ne glasa za stranku koja daja kancelara.

Jedno u ovom važnom poslijeizbornom razgovoru nije spominjano: novi izbori. No ni ta opcija, s obzirom na kompliciranu i neizvjesnu budućnost koalicijskih pregovora, nije u potpunosti isključena.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu