Knjiga za djecu i mlade ima puno, ali dobrih - malo

On se proslavlja diljem svijeta predavanjima, izložbama knjiga i književnim priredbama. No, u takvim se danima čuju i kritički glasovi. Prihodi u sektoru knjiga za mlade u takvim prigodama rastu, ali njihova kvaliteta ostaje upitna. Stručnjaci se spore oko toga što bi djeca i mladi danas trebali čitati.

Knjiga ima dovoljno, ali dobrih knjiga i ne tako puno. To, čini se, pogađa tržište knjiga za djecu i mlade. Tako je ove godine za 50. njemačku nagradu za literaturu mladih stručni žiri nominirao manje naslova nego što bi prema Statutu bilo moguće. Kao obrazloženje se navodi da kvaliteta novoobjavljenih naslova kod slikovnica, beletristike za djecu i publicističkih knjiga, nije dostatna, nema izvanrednih naslova. I to kod 5000 novih izdanja u ovoj godini!

Nakladnici kojima je stalo do kvalitete

„Primjećuje se trend da serija, nastavci, masa, danas lakše nalazi kupca nego teške, ali vrijedne knjige. Čitave serije nastaju u izdavačkim kućama kao Thienemann, ali i Carlsen i Arena. Je li to dobro ili loše, tek će se vidjeti. Jedno je sigurno, dobre knjige za sobom povlače daljnje čitanje knjiga, a kod loših knjiga, čitatelji prestaju čitati. Time se gubi čitatelj kao takav,“ kaže Eckerhard Müller, šef marketinga izdavača Beltz&Gelberg, kuće koja izrazito polaže u kvalitetu, dobar tretman autora i pridobivanje čitatelja. Naslove koji «plešu» samo jedno ljeto, u programu tog nakladnika naći će se isto tako rijetko kao i u Bloomsburyju ili izdavačkoj kući Hanser. Jer, ove se kuće svojom izdavačkom filozofijom opiru kratkoročnim trendovima primarno orijentiranim na profit, te izdaju visokovrijednu literaturu za djecu i mlade koja potiče na razmišljanje i koja obiluje likovima fine animacije. Kako kaže Elisabeth Ruge, šefica izdavačke kuće Bloomsbury, ona pokušava postaviti slične kriterije kao kod programa za odrasle: „Nisam za to da djeca stalno čitaju jednostavne stvari. Smatram da su djeca puno zahtjevnija nego što se to misli i držim da se bez daljnjega može riskirati i djeci ponuditi nešto što će za njih predstavljati izazov.“

Praški dnevnik – obvezna literatura za školarce

Elisabeth Ruge izdaje knjige u tradiciji klasične engleske dječje literature. K tome se pridodaju i naslovi koji se bave poviješću. Jer, ono što je primijetila, zanimanje mladih ljudi za svjetsku povijest je u porastu. Knjigu «Prager Tagebuch» u prijevodu – Praški dnevnik, koju je napisao 14-godišnji Peter Ginz prije svoje deportacije u Terezin preporučuje svakom školskom djetetu. Ona nije samo impresivna zbog pameti, hrabrosti ili obazrivosti svog mladog autora, već je začudo, knjiga puna svjetla i vedrine.
Od velikog booma koji je doživjela književnost za djecu i mlade iz žanra fantastike, po uzoru na Harryja Pottera, Elisabeth Ruge ne profitira. Za taj se žanr kod nas nitko ne zanima, kaže ona. No, od te se teme ne može ni potpuno ograditi, naglašava Julia Schulte, nadležna za odnose s javnošću u izdavačkoj kući Karl Hanser: «I mi imamo jednu knjigu iz žanra fantastike, nju je čak nominirao žiri mladih. Zove se «Septimus Heap. Magic» Angie Sage. To je knjiga iza koje potpuno stojimo, jer priča lijepu priču, a ima i osobite elemente, ima maštovite likove i razvija osobnosti.
„Fantasy“, dodaje Ulrike Metzger programska voditeljica knjige za djecu i mladež pri izdavačkoj kući Ravensburger, „već dugo nije sinonim za čisti bijeg od stvarnosti. Sve više fantastičnih naslova usidreno je u povijest ili sadašnjost.“ U njezinoj izdavačkoj kući nastoji se obuhvatiti raspon između blage zabave i zahtjevne literature. Zbog toga se ovdje pored razmjene pisama između Fritza Hartnagela i Sophie Scholl (mladih Nijemaca koji su se suprotstavili nacistima) može naći i ružičasta knjiga sa šljokicama, tzv. knjiga za djevojčice koja govori o čežnji i nježnosti i sličnim osjećajima u pubertetu. Trendovski hit za kratko ljeto, koji, međutim ne može ni sanjati o skoku na popis preporučenih knjiga.