Kinesko oružje u ruskim rukama?
6. ožujka 2023
Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken je izjavio da bi bio "ozbiljan problem" ako bi Kina Rusiji počela slati oružje i vojnu opremu. To je na minhenskoj Konferenciji o sigurnosti i osobno rekao direktoru kineskog Ureda za vanjske poslove Wang Yiu i naglasio da bi takva isporuka "imala posljedice". I njemački kancelar Scholz je apelirao na Kinu neka "ne isporučuje oružje agresoru Rusiji", nego da svoj utjecaj iskoristi pozvati na povlačenje ruskih jedinica.
Usprkos zabrinutosti Zapada, zapravo nema nikakvih saznanja da bi to Kina stvarno i učinila. Čak je i čelnik ukrajinske tajne službe Kirilo Budanov na postaji Voice of America izjavio kako "ne vjeruje" da će Kina svoje oružje dati Rusima, niti da ima naznaka da se o tome uopće raspravlja. I američki predsjednik Biden je izjavio kako "ne očekuje" nekakvu "veliku inicijativu" Kine za opremanje Rusije suvremenim naoružanjem.
Stručnjaci međunarodnih organizacija su ipak oprezni: smatraju kako je to pitanje za Kineze "još uvijek u zraku", ali kako ima naznaka tek da Kina u Rusiju šalje određene proizvode koji se mogu uporabiti i za vojne svrhe: poluvodiče, navigacijske uređaje i rezervne dijelove za dronove - kineska poludržavna tvrtka DJI je daleko najveći proizvođač bespilotnih letjelica na svijetu.
Ni Moskva ni Washington, nego samo Peking
No velika je greška i davno su prošla vremena dvojbe hoće li Peking "slušati" Zapad ili Moskvu. Kina će učiniti ono što je njoj u interesu, makar Helena Legarda, vodeća analitičarka Mercatorovog instituta za Kinu iz Berlina, upozorava kako Kini nipošto nije u interesu da Rusija izgubi rat. I to iz više razloga, najprije na globalnoj razini: "Obje države vide SAD i samim time NATO kao njihovog glavnog protivnika. I obje države žele promijeniti sadašnji svjetski poredak u kojem, po njihovom mišljenju, previše dominiraju SAD i Zapad."
Naravno, svima je jasno kako je potpun vojni poraz atomske sile kao što je Rusija nezamisliv, ali je potpuno realno da toliki gubici u ljudima i tehnici "klimaju stolicu" vladara Kremlja. A politički udar i rušenje režima - bilo sa strane još žešćih tvrdolinijaša i nacionalista, bilo sa strane nekakvih liberalnih snaga naklonjenih Zapadu - za Peking bi bila još lošija vijest. Jer treba imati na umu da te dvije zemlje imaju veoma dugačku zajedničku granicu. "Već i zbog toga Peking ne želi imati politički nestabilnog susjeda, što bi lako mogla biti posljedica ruskog poraza."
A s druge strane...
No na drugoj strani vage u Pekingu je kineski gospodarski interes: Rusija je praktički beznačajan trgovinski partner - izvoz u Rusiju čini nekih 3% kineske međunarodne razmjene. A veoma moguće gospodarske sankcije Zapada, ako bi Kina slala oružje Rusiji, nipošto ne bi bile u njenom interesu. Odnosi sa Zapadom su ionako sve napetiji, a Kina želi i mora ove godine ostvariti gospodarski rast od najmanje 5% - što bi u tom slučaju bilo neizvodivo.
Ipak, Kina je i ove nedjelje (5.3.) objavila kako će još više povećati svoj vojni proračun za 7,2% i neosporno je da ona puni svoje arsenale. Ali se ne čini da to oružje želi dati Rusima, nego je tu i njen interes širenja prema jugu i osobito "mirna" aneksija Tajvana. Upravo ta paralela također zabrinjava zapadne stručnjake: "Putin osporava činjenicu kako je Ukrajina samostalna država, isto tako to i Kina tvrdi za Tajvan", upozorava Anna Marti iz njemačke Zaklade Friedrich Naumann. "Argument obje države za teritorijalne pretenzije su njihova imperijalna carstva."