Kinesko oružje je tražena roba

Ovo je gotovo povijesni skok na rang-listi – prvi put po završetku Hladnog rata pojavila se nova zemlja u velikoj petorki izvoznika oružja: Kina. Ona je potisnula Veliku Britaniju. Kina je u posljednjih pet godina povećala svoj izvoz za 162 posto u usporedbi s razdobljem od 2003. do 2007. godine. Obim trgovine oružjem u svijetu se povećao za 17 posto. To se odrazilo i na udio Kine koji se s dva povećao na pet posto. Pri tome najveći dio kineskih isporuka ostaje u regiji – 74 posto tog oružja kupuju države iz Azije i Oceanije.

Kina nalazi kupce u Aziji

Čak 55 posto kineskog oružja kupuje Pakistan. Peking već dugo nastoji povećati prodaju u toj zemlji – što je i mogućnost da se Pakistanu pruži podrška u utrci u naoružavanju sa susjednom Indijom. Tu je vidljivo da Kina slijedi i strateške, a ne samo financijske interese u prodaji oružja. Analitičar Međunarodnog mirovnog instituta u Stockholmu (SIPRI) Paul Holtom kaže da je kineski uspon na rang-listi izvoznika oružja upravo plod povećane potražnje u Pakistanu. Ali, on ukazuje i na čitavu seriju novih ugovora koja je Kini osigurala položaj najvažnijeg izvoznika u čitav niz država, među kojima su Mijanmar i Bangladeš.

Prvih pet

Evo i popisa prvih pet izvoznika kao i njihovih najvažnijih kupaca:

1. SAD 30% - Južna Koreja (12%), Australija (10%), Ujedinjeni Arapski Emirati (7%)

2. Rusija 26% - Indija (35%), Kina (15%), Alžir (14%)

3. Njemačka 7% - Grčka (10%), Južna Koreja (10%), Španjolska (8%)

4. Francuska 6% - Singapur (21%), Kina (12%), Maroko (10%)

5. Kina 5% - Pakistan (55%), Mjanmar (8%), Bangladeš (7%)

Optužbe za kopiranje tuđe tehnologije

Zanimljivo je da je Kina i jedan od najvažnijih kupaca oružja od Rusije i Francuske. To potiče na zaključak da Kina najmodernije oružje ipak mora kupovati od drugih (dok sama prodaje zastarjelo), a neki u tome vide i mogućnost da Kina kopira naprednu tehnologiju. Tako je na primjer internetski portal njemačkog lista Die Zeit svom članku o najnovijoj rang-listi izvoznika oružja dao naslov "Kineska industrija oružja cvjeta s plagijatima". Tu se navodi da kineski proizvodi "jako podsjećaju" na američke, na primjer, oklopni džip firme China North Industries Corporation (Norinco). On liči na američko terensko vozilo HMMWV, a tu su i jedan raketni bacač i jedna bespilotna letjelica koja, kako se navodi u članku, "izgleda kao ona američka tipa Predator".

Indija se naoružava do zuba

Kina u svakom slučaju želi smanjiti vlastitu ovisnost od stranog oružja. I to čini krupnim koracima: u razdoblju između 2003. i 2007. godine ta zemlja je bila na prvom mjestu liste uvoznika oružja. Na aktualnoj rang-listi je druga, nakon što je smanjila uvoz za 47 posto. Istovremeno je Indija povećala uvoz za čitavih 59 posto, postavši glavni svjetski uvoznik oružja. Prema SIPRI-jevom izvješću, indijska vojska je poboljšala prije svega svoju udarnu moć dugog dometa. Tako je kupila više od stotinu ruskih borbenih zrakoplova tipa Suhoj 30MKI, tri radarska izviđačka zrakoplova i jednu atomsku podmornicu.

Europske zemlje nemaju (ni) za oružje

Analiza SIPRI-ja iznijela je na vidjelo još neke zanimljivosti. Tako je, na primjer, uvoz oružja u europskim zemljama smanjen za 20 posto. Međunarodni mirovni institut razlog tome vidi u lošoj gospodarskoj situaciji u mnogim europskim zemljama. Tako su Italija i Nizozemska odustale od planiranih narudžbi borbenih zrakoplova, a Portugal je nedavno kupio kontingent letjelica tipa F-16 koji već sada nastoji prodati što prije može. Grčka je smanjila uvoz oružja za 61 posto, i tako na rang-listi uvoznika pala sa četvrtog na 15. mjesto.

Istovremeno je drastično porastao uvoz oružja u zemljama Sjeverne Afrike – za 350 posto. Najvažniji kupci su Alžir i Maroko. I, konačno, najveći izvozni hit su bespilotne letjelice: 12 zemalja je prodalo ukupno 353 takve letjelice 31-oj državi. Njihov najvažniji proizvođač je Izrael (114 komada), a slijede SAD (76 komada) i Italija (50 komada). Inače, Cipar koji upravo provodi program financijske sanacije najviše oružja je kupio od - Njemačke.

Trka se nastavlja u nedogled

Ambiciozno poslovanje Kine na tržištu oružja usmjereno je prije svega protiv SAD-a. Američki predsjednik Barack Obama je fokus američke vanjske politike prebacio na Pacifik. Washington već desetljećima održava vojne baze u Japanu i Južnoj Koreji, a američka mornarica je proteklih godina održala više zajedničkih manevara s vojskama Vijetnama i Filipina. Kina je više puta upozorila SAD da se ne miješa u politiku u regiji. Sve to ukazuje da će proizvodnja i kupovina oružja i tijekom narednih godina cvjetati. Tu malo što može postići i najnovije dvotjedno zasjedanje Ujedinjenih naroda (početak: 18.03.) s ciljem da se smanji trgovina oružjem u svijetu.