Kina otkriva Južnu Ameriku
21. svibnja 2015
Posjet kineskog premijera Lia Keqianga Brazilu označio je početak nove epohe u trgovinskim odnosima dviju zemalja. Potpisano je 35 ugovora o suradnji, vrijednih više od 50 milijardi dolara.
Najveći projekt je takozvana Transoceanska željeznica čija bi izgradnja trebala stajati deset milijardi američkih dolara. Njome bi se povezala brazilska atlantska obala s peruanskom lukom "Puerto Ilo" na Tihom oceanu, a trasa bi prolazila preko cijeloga kontinenta. Samo na području Brazila pruga bi bila duga 4.400 kilometara.
Tim putem bi se za Kinu trebali izvoziti brazilski proizvodi poput soje, mesa, žitarica i željezne rudače. "Za Kinu je odlučujuće to što se može pouzdati u uvoz sirovina iz Latinske Amerike", objašnjava Marcos Troyjo, profesor Sveučilišta Columbia u SAD-u. Zato je Peking spreman uložiti mnogo novca u razvoj infrastrukture na južnoameričkom kontinentu.
Pruge i zračne luke
No kod tih "ogromnih" investicija, kako ih naziva brazilsko Ministarstvo vanjskih poslova, ne radi se samo o izvozu sirovina. Prema procjenama državnog tajnika Josea Alfreda Grace Lime, Kina će nastaviti davati ponude i na drugim javnim natječajima u regiji te na taj način ulagati u izgradnju brazilske infrastrukture: u luke, hidroelektrane, zračne luke i željezničke pruge.
Taj novac bi Brazilu i te kako dobro došao, budući da se zbog krize i sanacije državnog proračuna moralo odustati od već planiranih državnih investicija. "50 milijardi dolara iz Kine oživjet će brazilsko gospodarstvo i istodobno potaknuti izgradnju i obnovu zastarjele infrastrukture", kaže Ana Soliz Landivar iz Njemačkog instituta za globalne i regionalne studije GIGA iz Hamburga. Ona dodaje da su ti poslovi i za Kinu od ogromne koristi.
Prisna gospodarska suradnja
"Transoceanska željeznica će, primjerice, smanjiti troškove transporta između Brazila i Kine", objašnjava Soliz Landivar. A ulaganja u zračne luke i tehnologiju za zračni prijevoz robe mogu pridonijeti tome da Kina ubuduće u Brazilu obavlja finalnu proizvodnju zrakoplova koje će odande izvoziti u susjedne države.
No Brazil za Kinu nije zanimljiv samo kao izvoznik sirovina. Prošle godine, nakon posjeta kineskog predsjednika Xija Jingpinga, brazilski proizvođač zrakoplova Embraer najavio je prodaju 60 zrakoplova u Kinu. Sada bi trebao biti potpisan ugovor za isporuku prva 22 zrakoplova.
Istovremeno je kineska automobilska industrija otkrila brazilsko i južnoameričko tržište. Kineski proizvođač "Chery" prošle je godine otvorio tvornicu u brazilskoj saveznoj državi Sao Paulu, a iduće godine će kineski proizvođač JAC, koji je već aktivan u Brazilu pod imenom "JAC Motors Brasil", otvoriti još jednu tvornicu u brazilskoj saveznoj državi Bahia i odande izvoziti kinesko-brazilske automobile u susjedne zemlje.
Kina je potisnula SAD
No već sada se čuju kritike na račun te gospodarske suradnje. Tako se ekolozi bune protiv planirane trase Transoceanske željeznice. Oni tvrde da će, ako ta trasa bude prolazila kroz područje Amazone, to uzrokovati masovnu sječu prašume. Zato je naručena studija kojom bi se preispitao utjecaj te gradnje na okoliš.
Prema procjenama Ane Soliz Landivar, prednosti i nedostaci tog kinesko-brazilskog projekta u prvom redu ovise o tome pod kojim će se uvjetima projekt ostvariti i kako će svaka pojedina zemlja voditi pregovore. Ona navodi neka važna pitanja: „Primjerice, potječe li radna snaga iz Kine ili iz regije? Hoće li se poštivati važeće radno pravo? Hoće li kontrola, menadžment i uprava megaprojektima poput Transoceanske željeznice nakon realizacije biti u rukama južnoameričkih vlada?"
Kina je već 2009. godine postala brazilski najvažniji trgovinski partner, što je do tada bio SAD. 2014. je ukupni volumen trgovinske razmjene iznosio 78 milijardi dolara. Brazil je pri tome ostvario veće prihode od Kine, i to za 3,3 milijarde dolara.
Kineski premijer Keqiang će nakon Brazila posjetiti Kolumbiju, Peru i Čile. Peru već ima sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom, a u toj zemlji živi najveći broj Kineza u Latinskoj Americi. U Čileu je kineski angažman do sada bio zanemariv, no očekuje se da će se i to uskoro promijeniti. A Kolumbija se nada kineskim ulaganjima u infrastrukturu koja je uništena u višegodišnjem građanskom ratu. Te četiri zemlje pokrivaju 57 posto trgovinske razmjene između Kine i Južne Amerike čiji ukupni volumen iznosi 262 milijarde dolara.