Katolički svećenici i oženjeni muškarci?

Kardinal Beniamino Stella nije bilo tko. On je šef Kongregacije za kler u Vatikanu – jedne vrlo važne institucije u sustavu Katoličke crkve, koja je tako organizirana da se u njezinom centru nalaze svećenici i njihovo djelovanje. I sad je 76-godišnji Talijan izrekao jednu misao koja doduše nije nova, ali koja djeluje revolucionarno. Stella je Crkvi preporučio da razmisli o zaređenju starijih, oženjenih muškaraca za svećenike. Jedna takva izjava iz samog centra Rimske kurije ima težinu.

Pritom se, kako se to kaže crkvenih rječnikom, o zaređenju takozvanih „viri probati“, ređenju oženjenih muškaraca dokazanih vrlina. Već puno godina teološki stručnjaci diskutiraju o zaređenju oženjenih muškaraca, za koje celibat (propisani bezbračni život koji je obvezan za svećenike) ne bi trebao vrijediti. O ovoj se temi očitovao čak i papa Franjo. I od tada se sve više biskupa usuđuje javno govoriti o njoj. I kardinal Marx, jedan od najbližih savjetnika poglavara Katoličke crkve, već je primjerice govorio o tim „razmišljanjima“.

Primjer iz Amazonije

Pritom se radi o pitanju koje bi se ticalo samo jednog dijela Crkve, o pravilu koje ne bi moglo biti važeće za Katoličku crkvu u čitavom svijetu. Konkretno se radi o regiji Amazonije u Brazilu, gdje je problem manjka svećenika puno veći nego primjerice u srednjoj Europi. U prostranoj Amazoniji neke crkvene zajednice i po nekoliko tjedana slave nedjeljnu misu bez svećenika, dakle i bez euharistije.

Na probleme tih zajednica već godinama upozorava „amazonski biskup“ (naziv pod kojim je u međuvremenu postao poznat u svijetu) Erwin Kräutler, podrijetlom iz Austrije, koji je od 1981. do 2015. vodio biskupiju Xingu. To je po površini najveća biskupija u Brazilu. Kräutler je u više navrata bio gost pape Franje u Vatikanu, navodno se na njegovom radnom stolu nalazi i dopis umirovljenog austrijskog biskupa u kojem on piše o manjku biskupa na području Amazonije.

„Moramo razmisliti o tome jesu li ‚viri probati’ moguće rješenje. I onda bismo morali odrediti koje bi oni sve zadaće mogli preuzeti, na primjer u udaljenim župama“, rekao je Papa u ožujku 2017. u jednom spektakularnom intervjuu za njemački tjednik Die Zeit. Crkva, kako je rekao Papa, „stalno vodi računa o tome da raspozna pravi trenutak, da shvati kad Duh sveti nešto zahtijeva".

Papa iz Argentine, koji se nakon njegovog izbora u ožujku 2013. predstavio kao crkvenjak „s kraja svijeta“, svjesno pogled upire upravo na kraj svijeta – kao na primjer područja Amazonije. U listopadu 2017. papa Franjo je za 2019. najavio „Amazonsku biskupsku sinodu“ u Vatikanu, višetjedno zasjedanje papinih savjetnika. Tema će vjerojatno biti odgovornost za božansko stvaranje svijeta, posljedice klimatskih promjena i evagelizacija. Nagađa se i da bi se na dnevnom redu moglo naći i pitanje „viri probati“, i to (ne samo) zbog prijateljske veze biskupa Kräutlera i Pape.

Signal?

Čak i ako se po pitanju Amazonije bude radilo o rješenju (samo) za dio Katoličke crkve, taj bi signal mogao imati velikog učinka i na druge krajave svijeta. Jer i kod drugih spornih tema nazire se tendencija regionalnih rješenja i pravila. Tako već neko vrijeme nacionalne biskupske konferencije mogu same definirati pravila o odnosu prema ponovno (nakon razvoda) vjenčanim bračnim drugovima. Naziru se dakle razlike u rješenjima – od jedne do druge zemlje. Regionalni pristupi bi bili mogući i kad se radi o pitanju treba li se kreirati i dužnost „đakonica“ za žene. Tu se upućuje na povijesni kontekst: nakon Drugog vatikanskog koncila (1962.-1965.) u Njemačkoj i drugim zemljama je uvedena funkcija muških đakona, funkcija koja u nekim drugim dijelovima (globalne) Katoličke crkve ne postoji ni danas.

Pitanje celibata, obvezujuće bezbračnosti svećenika, ipak se dotiče jedne od ključnih tema Katoličke crkve. Crkve reformacije ne poznaju obvezu života u celibatu, u pravoslavlju ga prakticiraju samo monasi i biskupi, a „obični“ svećenici smiju i dalje živjeti u braku sklopljenom prije zaređenja. Celibat koji je u Katoličkoj crkvi uveden u 12. stoljeću već desetljećima je povod raznim kontroverzama. Istovremeno pape uvijek iznova naglašavaju da celibat neograničeno vrijedi za klerike.

Kontroverzna rasprava

I sad je diskusija otvorena. Kurijski kardinal Stella je praktički ohrabrio da ju se ponovo vodi. On svoje riječi nije izrekao spontano na rubu neke priredbe, već u knjizi s intervjuima, objavljenoj na talijanskom jeziku.

Do „amazonske sinode“ iduće godine debata će se proširiti i njome će se (po)zabaviti polarizirani tabori u Katoličkoj crkvi. Ah da, treba spomenuti i da se već neko vrijeme u Vatikanu jedna komisija stručnjaka po nalogu pape Franje bavi i pitanjem žena-đakonica. Kako je rekao Papa, radi se o tome „da se ovu temu istraži, a ne da se otvore vrata“.