Katastrofalno stanje u pravosuđu u BiH

Nakon što je 2002. godine tadašnji visoki predstavnik u BiH Wofgang Petritsch, dakle međunarodna zajednica u svojstvu OHR-a, nametnuo Zakon o Visokom sudskom i tužitelsjkom vijeću BiH činilo se da rezultati neće izostati. Međutim, ni devet godina nakon nametanja zakona na državnoj razini i izmjena entitetskih zakona, BiH nema efikasno pravosuđe. Naprotiv, na sceni je tvrde naši sugovornici, totalna katastrofa jer ne samo da ovakva reforma ne može zaživjeti u zemlji kakava je Bosna i Hercegovina već je pokazala da je pravosuđe u BiH sve samo ne neovisno, što bi trebao biti temelj svakog sustava.

Oslobađajuće presude u velikim aferama

Pravni stručnjak iz Sarajeva, odvjetnica Senka Nožica kaže da je jedna od najvećih pogrešaka, koja je napravljena, povjeravanje istraga tužiteljstva u krivičnim predmetima jer su tužitelji samo pisali optužnice bez kompletnih istraga: „To se pokazalo kao katastrofalno jer tužitelji nisu imali ni znanja ni kapaciteta provesti velike istrage a rezultat je niz oslobađajućih presuda u vrlo velikim aferama u kojima je svaki građanin znao da se nešto mutno dogodilo a nažalost tužitelji to nisu mogli potvrditi u tijeku svojih istraga“.

Nadalje, prebacivanje predmeta sa viših na niže pravosudne organe i politički pritisci ogledalo su stanja u zemlji. Novinarka magazina „Dani“ Dženana Karup Druško kaže da je žalosno da pravosudni sustav BiH i nakon dugogodišnjih reformi ima paralalelni sistem što pokazuje i slučaj nedavno preminulog tužitelja Dijane Milić: „Profesori pravnog fakulteta protiv kojih je ona pokrenula istragu imaju veliku moć svojim položajem i veliki utjecaj na pravosuđe. Mnogi suci i tužitelji su njihovi bivši studenti. Žrtva je bila jedna nesretna tužiteljica, koja je vjerovala u pravo i pravdu“.

Politički pritisci?

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nedavno je vratilo na niže pravosudne organe predmete „Reket SDP-a“ koje je buhvatalo istragu protiv samog vrha stranke za navodnu iznudu novca, što je Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu obustavilo i slučaj pronevjere proračunskog novca u RS za izgradnju Administrativnog centra Vlade RS za što su pod istragom navodno neki biznismeni i političari u ovom entitetu, među kojima i predsjednik RS Milorad Dodik. Karup Druško ne sumnja da je i ovdje riječ o političkom utjecaju na pravosuđe: „Iako nije bilo dokaza bilo je sasvim dovoljno da se to kaže a ne da istrage traju godinama i da se onda baca prašina u oči javnosti kako nema nikakvih dokaza što niko normalan u ovoj zemlji ne može povjerovati“.

Iluzorno je čekati pravdu na sudu

Istovremeno, kada je riječ o korupciji Senka Nožica kaže da je u ovom trenutku ona prisutna u pravosuđu više nego ikada: „I ona neka rečenica koja je davno govorena među ljudima da će se vidjeti na sudu…nažalost danas vjeruju nekim mafijaškim skupinama koje možete potplatiti da odrade neke poslove za vas. Čekati neku pravdu na sudu je sada iluzorno“.

Ukoliko pravosuđe u BiH ne funkcionira, dio odgovornosti snosi međunarodna zajednica odnosno OHR koji je vodio reformu, kaže pravni stručnjak iz Banjaluke Miroslav Mikeš. Ipak smatra da je reforma imala i dobre rezultate a to su državni sud i tužitelsjtvo, te zakonska rješenja: „Ima dosta pozitivnih pomaka ali se slažem da to za 8-9 godina nije dovelo do rezultata koji su bili očekivani“.

Reforma pravosuđa nije završena

Pravni stručnjak Kasim Trnka kaže da se i osim dobrih zakonskih rješenja pravosuđe u BiH ne može oduprijeti političkom utjecaju zbog svih ostalih dezintegracijskih procesa u zemlji: „Očigledno reforma pravosuđa u BiH nije završena, postavljeni su neki dobri temelji ali još niz stvari treba odraditi da bi to pravosuđe funkcioniralo na najbolji mogući način“.

Profesor Ustavnog prava iz Banjaluke Petar Kunić ranije je izjavio za naš program da je za Bosnu i Hercegovinu izabran loš model reforme pravosuđa kojeg ostale institucije jednostavno ne mogu pratiti i da spoj anglosaksonskog i kontinetalnog prava ne može funkcionirati u BiH: "Ne možete smokvu iz Dalmacije presaditi u Banjaluku i očekivati da ona daje plod. Tako je ista stvar i s pravosuđem”, navodi Kunić.

Autor: Dragan Maksimović
Odg. ured: A. Legović