Kasperski - na kavi s "papom virusa"
10. srpnja 2010Ugodan ljetni dan u Moskvi. Na putu smo od zračne luke do Kaspersky Lab-a, sjedišta vodećeg poduzeća za razvoj antivirusnih sustava ne samo u Rusiji. Malo je onih koji se tako dobro razumiju u trojanske konje, računarske crve, viruse i hakere kao osnivač i direktor firme Jevgenij Kasperski. Fanovi ga puni divljenja zovu „papa virusa“.
Susrećemo se sa ovim, kako sam priznaje, strastvenim pušačem u konferencijskoj dvorani jednog moskovskog hotela. Odjeven je u neformalnu majicu i obične traperice, te smijući se i sa puno iskrenog oduševljenja priča o svojoj prvoj velikoj ljubavi: „S nekih deset do dvanaest godina razvio sam izuzetnu strast prema matematičkim zadacima i formulama.“
Ruska karijera
Rođen 1965. u ruskom Novorosijsku, Kasperski je najprije završio studij kriptografije, komunikacija i informatičkih sustava na Institutu čuvene ruske obavještajne službe KGB-a. Krajem osamdesetih je onda razotkrio svoj prvi virus, te se od tada pretvorio u pasioniranog istraživatelja istih. „Povijest ili književnost me nikada nisu naročito zanimali“, priča Kasperski, „mislim da sam u to vrijeme tada bio prilično nediscipliniran, pravi razbojnik“. Brzo dodaje kako zapravo nikada nije radio direktno za KGB, već samo za Ministarstvo obrane svoje države. Pitanje da li bi i danas mogao zamisliti suradnju s tom institucijom on ipak ostavlja otvoreno.
Iz nestašnog dječaka koji je skupljao računarske viruse kao što su njegovi vršnjaci skupljali sličice nogometaša ili poštanske marke, nakon završetka Hladnoga rata ipak je izrastao iznimno uspješan biznismen. 1997., zajedno s tadašnjom suprugom Natalijom, osniva kompaniju Kaspersky Lab. Njegovi softveri za zaštitu računara od napada raznovrsnih virusa, kompjuterskih crva i hakera obično se nalaze među najboljima po ocjenama testova i stručnih časopisa.
Firma trenutno broji oko 550 zaposlenih u ukupno jedanaest ureda rasprostranjenih po Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Među Kasperskijevim klijentima nalaze se uz brojne pojedince kako velika američka poduzeća, tako i brojne srednje ili manje firme širom svijeta.
Na sljedećoj stranici: Internetski kriminal u porastu
U porastu kriminal putem interneta
Kompanije poput Kaspersky Lab-a, koje razvijaju i prodaju antivirusne i druge sigurnosne softvere, traženije su nego ikad prije. Kasperski to objašnjava snažnim porastom stope internetskog kriminala posljednjih godina: „Prije 15 godina, kada je internet još bio u povojima, nije bilo toliko mogućnosti zarade novca putem njega“, objašnjava Kasperski.
Kao posljedica njegovog enormnog razvoja i širenja po cijelom svijetu, izrasla je, međutim, i jedna nova generacija autora virusa, koju više ne čine mladi buntovnici sa željom da promijene svijet ili da se dokažu na taj način, već organizirane kriminalne bande. Kaspersky upozorava: „Danas se najmanje 90 posto trojanskih konja i virusa programira kako bi se došlo do osobnih i bankovnih podataka korisnika.“
Organizirani internetski kriminal doživio je pravi bum i zahvaljujući novoj generaciji mobilnih telefona, tzv. smartphones („pametnih telefona“), koji su sve češća meta hakera. Uznemiravajući zaključak koji iz svega izvodi Kasperski je da će hakera biti dok god postoje i računari.
Najveći broj virusa danas korijene vuče iz Kine, Brazila i Rusije, a znatno manje ih je iz industrijskih zemalja Zapada. Kasperski to objašnjava na slijedeći način: Prije svega je stopa kriminala u ekonomski razvijenim zemljama svakako znatno manja, a i mentalitet naroda igra važnu ulogu. „U Japanu recimo ne nastaju virusi, jer se Japanci jednostavno ne upuštaju u internetski kriminal. To kod njih važi za veliku sramotu.“
Internet i terorizam
Kaspersky se također oštro suprotstavlja tezi da IT-sigurnosne kompanije namjerno stvaraju paniku kod korisnika zbog vlastitih financijskih interesa. On situaciju smatra čak još dramatičnijom, te napominje kako se kriminalne virtuelne mreže daju iskoristiti i za potencijalne terorističke napade. Poput svih svojih saradnika, i sam direktor je uvijek na oprezu: „Rad sa kompjuterskim virusima nas je učinio zaista paranoičnima. Što se sigurnosti tiče, za sebe mogu reći da sam uistinu paranoičar.“
Autori: Michael Marek / A. Avdagić
Odg. ur.: Z. Arbutina