Karnevalsko ruganje politici

“Kölle Alaaf!” ili “Helau!”, ti se povici ovih dana mogu čuti širom Njemačke. Naročito u gradovima Porajnja: Kölnu, Bonnu, Mainzu ili Düsseldorfu, tim se uzvicima međusobno pozdravljaju sudionici karnevala: ‘karnevalske lude' ili ‘Jäcken'.

O historijskom porijeklu Karnevala, Faschinga ili Fastnacht, kako se u različitim krajevima Njemačke ovo vrijeme poklada ili maškara naziva, postoje razlicite teorije. Dok mu jedni korijene vide u srednjovijekovnim narodnim veseljima kojima se obilježavao skori kraj zime i početak posta do uskrsa, drugi idu još dalje i izvor traže u paganskim, predkršćanskim ritualima protjerivanja zlih duhova zime i prizivanja proljeća i sunca.

Izrugivanje vlastima

Sadašnji oblik, poklonici rado govore o ‘visokoj formi' karnevala, razvio se početkom 19. stoljeća, prije svega u karnevalskim centrima Porajnja, Kölnu i Mainzu. Nastao je za vrijeme najprije francuske, a potom pruske okupacije tih krajeva. Već u to vrijeme karneval je uz nedvojbeno ritualno i religijsko značenje dobio i politički karakter: šaljivim uniformama, drvenim puškama i topovima koji ispaljuju konfete parodirala se vojska i vlast.

Ovaj politički aspekt parodije vlasti prisutan je i danas. U okviru zasijedanja karnevalskih odbora na kabaretski se način tematiziraju politička zbivanja, a na brojnim kolima karnevalske povorke istaknute su velike figure ili skulpture s političkim temama. Koje će to teme biti i kako će se skulpture oblikovati, o tome raspravljaju i odlučuju brojna karnevalska udruženja. Izrada pojedinih figura traje ponekad mjesecima.

Politika kao dio svakodnevice

U ovogodišnjim mimohodima u pokladni ponedjeljak (Rosenmontag) između ostalog se tematizira sukob

građana i vlasti oko izgradnje novog željezničkog kolodvora u Stuttgartu, tzv. Stuttgart 21, te skandal oko plagijata u doktorskom radu sada već bivšeg ministra obrane Karla-Theodora zu Guttenberga. Jedna od tema su i demokratski prevrati na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi. Omiljeni lik je pukovnik Gadafi.

Svaku uspjelu skulputru s političkim konotacijama tisuće prisutnih karnevalskih luda pozdravlja glasnim uzvicima “Alaaf” ( u Kölnu) ili “Helau” (u Manizu). Čak i u vrijeme tzv. medijske demokracije i bezgraničnih prostranstava interneta ljudi uživaju kada vlastima pokažu dugi nos, kada im se izruguju ili ih mogu parodirati. I to traje sve do Pepelnice, tada se spaljuje slamnata lutka i karnevalu je kraj. Karnevalske lude postaju ponovo obični građani, vraća se svakodnevica, i počinju pripreme za karneval naredne godine.

Autor: Zoran Arbutina, Bonn

Odg. ur.: Snježana Kobešćak