Kardinal o izboru Komšića: "I Hitler je izabran po zakonu"
16. listopada 2018
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u svojoj propovijedi u Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici u Republici Hrvatskoj, gdje su hodočastili vjernici Vrhbosanske i Banjalučke biskupije, predvodio je svetu misu. Međutim, riječi koje je izrekao u propovijedi, gdje se neizravno osvrnuo na izbore u BiH, odjeknule su regijom, a reakcije se ne stišavaju.
Jedni podržavaju kardinala. Načelnik općine Čitluk Martin Radišić je izjavio da je Komšić nepoželjna osoba i da će mu biti uskraćena dobrodošlica u općinu Čitluk. No, drugi kardinala oštro kritiziraju.
"Po zakonu je i Hitler izabran"
"Po zakonu 45. koliko ih je ostalo bez glave? Po zakonu koliko su nam imovine oteli i nemamo pravo da je vratimo? Po zakonu i Hitler je došao na vlast. Sve po zakonu. Pitanje je, zapravo, jesu li ti zakoni da čovjeka brane, da brane njegovo dostojanstvo i njegova prava", kardinalov je neizravan, ali vrlo jasan osvrt na izbore BiH, gdje se posebno mogao prepoznati izbor Željka Komšića za novog, hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Slične riječi kardinal je vjernicima izrekao i nekoliko dana poslije, na svetoj misi u Žepču.
Nije dugo trebalo čekati reakciju samog, budućeg člana Predsjedništva koji i sam nije "vagao" uzvratnu kritiku prema kardinalu. On je već u izbornoj noći, za govornicom iz stožera svoje stranke, Demokratske fronte, uputio poruku Hrvatima u Hercegovini rekavši da je svjestan da ga oni nisu većinski birali, ali da mu zakon omogućuje njegovu poziciju te da je on, bez obzira na sve, i njihov predsjednik.
"Od kardinala se očekuje odmak od ustašluka"
"Nitko ne očekuje", komentirao je Komšić, "od uzoritog da se bavi prizemnim i svjetovnim stvarima kao što je politika. A, ako već pokazuje toliki interes za zločinačke likove kao što je Hitler i za povijest, onda mu savjetujem da čim prije ode u Jasenovac ili bar na takozvanu Topolu užasa koja se nalazi na bh. strani i pokloni se sjenama nevinih, zaklanih, maljem ubijenih žrtava Hitlerovog ratnog druga poglavnika Pavelića i pomoli se za njihove duše. Tako bi napravio povijesni odmak od ustašluka i ustaških zločina, a koji se od njega očekuje kao od kardinala", glasila je Komšićeva reakcija i poruka poglavaru Katoličke Crkve u BiH u njegovom komentaru za TV1.
Izjave kardinala je donekle pokušao ublažiti predsjednik HDZ-a BiH i još uvijek aktualni član Predsjedništva BiH, koji je novu utrku za tu dužnost izgubio upravo od Komšića.
"Kardinal je dao jednu paralelu u općem procesu, a nikako vezujući za bilo čije ime, tako da to razdvojite i nemojte bar s moje strane da komentiram nešto što on nije kazao. On je to dovoljno prokomentirao", reagirao je Čović, šaljući poruku da se dobrim dijelom slaže s kardinalom.
Na red došli i 'Hitlerovi rasni zakoni'
Međutim, oštra retorika otvorila je područja novim prijeporima u, ionako, političkim prijeporima obilježenoj BiH. Akademik Slavo Kukić nije blag i naklon kardinalovim riječima kao što je to bio Dragan Čović, pri tom upravo potonjem spočitavajući prijedlog izmjene Izbornog zakona BiH, uspoređujući ga s Hitlerovim rasnim zakonom.
Ovaj sveučilištni profesor u svojoj najnovijoj kolumni o 'slučaju Hitler' ovako piše: "E pa, što je previše, previše je. Gospodinu kardinalu je, i to u mjeri da to ne uspijeva ni prikriti, problem što na čelu države, prema Ustavu i zakonima za koje je glasovao i HDZ, neće biti onaj kojemu je on dao blagoslov. I stoga se ne uspijeva suzdržati... Kardinale, kardinale! Puno pametnije bi Vam bilo, i to Vam najtoplije sugeriram, da se vratite Bogu i Njegovim porukama."
"Dogovor" Čovića i Komšića
Fra Mirko Majdandžić, bosanski franjevac i župnik u Varešu daleko je umjereniji. I to prema obje "sukobljene strane". No, on u kardinalovom istupu vidi i svojevrsni marketinški trik.
"Kardinal sigurno nije htio usporediti Komšića s Hitlerom. Možda je želio iziritirati pažnju javnosti. Mediji ne bi uopće reagirali da nije izrekao tako tešku usporedbu o zakonitosti ali nepravednosti izbora. Ipak, to su bile preteške riječi. Da ne poznajem i Čovića i Komšića rekao bih da su se dogovorili jer izborom Komšića još se više homogenizirao HDZ", komentira fra Mirko Majdandžić za Deutsche Welle.
Ovaj bosanski franjevac pri tom ističe tešku, ratnu prošlost naroda u BiH kojima je Daytonski sporazum omogućio mir, ali i da sami biraju svoje predstavnike.
"Da cijela BiH bira zajedničkog predsjednika prvi bih bio za Komšića. Ali, kada bi postojala iskrena želja da idemo naprijed onda bi Bošnjaci kazali 'Mi možemo izabrati Hrvatima, ali to nećemo činiti' ili neka kažu da im sada Džaferović (Šefik Džaferović iz SDA izabran je za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH op.a.) ne treba. Bez iskrenosti i povjerenja nema nam naprijed. Nikome", smatra ovaj franjevac.
Uvažavanje umjesto radikalizma
No, za Igora Božovića, novinara BH Radija 1 i kolumnista, u ovom cijelom slučaju nema nikakve dvojbe. Po njemu i kardinal Puljić i novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH za svoje riječi bi odgovarali. Naravno, u demokratskoj zemlji.
"Rekao bih da se u teškim osudama između gospodina Komšića i kardinala Puljića radi o, kako bi u fizici rekli, akciji i reakciji. Mi nazivno živimo u sekularnoj državi, u kojoj se crkvu ne pita kako organizirati vlast i druge modele funkcioniranja javnoga života. Isto tako, nazivno živimo u državi konstitutivnih naroda u kojoj nema nadglasavanja i biranja tuđih političkih predstavnika. Budući da se i član Predsjedništva BiH i kardinal mogu prepoznati u ovim konstatacijama, ne čudi da koriste i izričaj za kojeg bi u svakoj drugoj europskoj demokraciji bili sudski sankcionirani", komentira za DW ovaj mostarski novinar.
Dodatnu težinu izrečenom, kako podcrtava, daje i činjenica da su međusobne uvrede izrečene na bogoslužju, odnosno, za medije.
"Čini se da svaki od njih dvojice galami iz svoga poklopljenog lonca. No, ukoliko želimo BiH koja ide naprijed, onda naš bh. 'melting pot' treba biti izgrađen od međusobnog uvažavanja istaknutih intelektualaca, a ne plemenskih vođa koji bude radikalizam", zaključuje Božović.