Karbonizacija zelene energije u BiH

Sva besmislenost priče u vezi s obnovljivim izvorima energije ogleda se u selu Pecka, oko 80 kilometara od Banje Luke, gdje je grupa entuzijasta odlučila napraviti solarnu elektranu na krovu istoimenog centra. To je bila prva solarna elektrana u seoskoj sredini u BiH, a tek godinu dana nakon postavljanjasolarni paneli su proizveli prve kilovate električne energije.

Stezanje obruča

“Tek kada smo ušli u cijelu priču, shvatili smo da ništa od toga nije definirano našim zakonom. Mi smo 1. srpnja prošle godine predali zahtjev za priključenje na mrežu, a čekali smo do 1. srpnja ove godine”, kaže Boro Marić iz Centra za posjetitelje Pecka, gdje je kao rezultat crowdfunding kampanje (skupno financiranje) prikupljeno 7.000 eura te potpomognuto i od strane UNDP-a.

Marić kaže da je akutni nedostatak informacija o cijelom procesu taj poduhvat učinio još glomaznijim. Kada je sustav već bio instaliran, obavješteni su da moraju platiti 4.000 eura da bi se povezali na mrežu.

Zakon koji to regulira ostao je nedovršen, a u Centru strahuju da bi čak i korištenje instaliranog sustava za proizvodnju vlastite energije kasnije moglo zakomplicirati povezivanje s mrežom.

"Trenutno su procedure takve kao da smo napravili malu hidroelektranu. Moramo platiti sve priključke, tri mjerna mjesta, pa plus još oprema. Mi imamo plan da cijelo selo pretvorimo u solarnu elektranu i da domaćinstvima koja su siromašna omogućimo bolje uvjete. Moramo krenuti s dna i vidjeti kako ta energija može pomoći”, kaže Marić, poručujući da odmah treba stati na kraj nekontroliranom korištenju fosilnih goriva.

Što se tiče ispunjavanja klimatskih uvjeta, pred BiH je dug put: preko 60 posto energije u zemlji potječe od fosilnih goriva, prvenstveno ugljena.

Penali i kompromis

Međunarodnim sporazumima BiH se obvezala na provedbu dekarbonizacije do 2050. godine. Do tada bi trebala povećati svoj udio energije iz obnovljivih izvora, a do 2030. na preko 40 posto. Zemlja planira do siječnja 2026. uvesti sustav određivanja cijena i trgovine CO2, što bi moglo skupo koštati industriju ugljena, kažu stručnjaci. U Regulatornoj komisiji za energiju Federacije BiH (FERK), svjesni su da BiH ima ogroman potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, ali i da isto tako u tom postupku ima velikih tehničkih problema, od kojih je samo jedan nedostatak prijenosne mreže.

"Vjerujte već se sada gleda da ti eventualni penali, koje bi plaćali energetskoj zajednici za prekomjernu emisiju štetnih plinova nakon 2030., ne budu plaćani izvan BiH. Prikupljao bi se novac u određene fondove u BiH i iz tih sredstava ulagalo u obnovljive izvore, kojima bi se postepeno zamijenio kapacitet termoelektrana”, kaže Sanela Pokrajčić, direktorica FERK-a, komentirajući najavljene penale iz Energetske zajednice ukoliko se nastavi s korištenjem fosilnih goriva u ovoj mjeri.

Najveće prepreke su komplicirana raspodjela nadležnosti države na području energetike, kažu stručnjaci, te moćni interesi industrije ugljena.

Ne samo da entiteti imaju potpunu autonomiju u donošenju odluka kada je u pitanju energetika, već ima i deset kantona unutar Federacije BiH. "Ove komplicirane procedure razlog su sporosti” procesa dekarbonizacije u BiH, kaže Halko Balavac iz federalnog Ministarstva energetike, rudarstva i industrije. Svaki kanton mora dostaviti svoju suglasnost za svaki projekt, zatim entitet, pa država.

"Imamo projekte za koje su nadležni općina, kanton, entitet i država, a za dobivanje svih dozvola potrebno je tri do pet godina", kaže Senad Salkić, direktor Elektroprivrede BiH, federalnog javnog elektro-poduzeća sa sjedištem u Sarajevu. Trenutno je manje od 20 posto električne energije ove tvrtke "zeleno”, iako planiraju uložiti gotovo 220 milijuna eura u obnovljive izvore energije u narednih dvije do tri godine, prvenstveno u solarnu, energiju vjetra i hidroelektrane.

Povlašteni u postupcima

Za razgovor nije bio zainteresiran nitko od vlasnika solarnih elektrana, kojih je najviše na području Hercegovine i kojih je svakim danom sve više. Federacija BiH tek treba usvojiti izmjene zakona o obnovljivim izvorima energije a cijeli proces ide sporo jer, kako kažu upućeni, problem je što se u cijelom procesu “vrte” isti ljudi i što je proces dekarbonizacije donio bogatstvo samo ljudima koji su bliski vlasti.

"Kvote se dijele pred istek roka. Zna se tko dobiva. Sve je namješteno. Sve je partija. Ne može svatko dobiti kvote. Pogotovo u periodu kada su poticaji dobri”, kažu nam u neformalnom razgovoru stanovnici Hodova, sela nedaleko od Mostara, gdje su posljednjih godina nikle plantaže solarnih elektrana.

Republika Srpska je nedavno donijela zakone, koji su još u fazi finalizacije, a koji omogućavaju domaćinstvima i proizvodnju i potrošnju električne energije. Republika Srpska ima ugovorene projekte na području obnovljivih izvora energije u vrijednosti od preko milijardu eura, rekao je njen ministar energetike Petar Đokić.

Zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović kaže da su privilegirani investitori bliski vlasti ti koji dobivaju koncesije. "Devedeset posto koncesija na području obnovljivih izvora energije dobivaju kompanije u vlasništvu političara iz vladajuće stranke ili njihovih bliskih rođaka, koji im služe kao paravan”, tvrdi Vukanović.

Đokić, međutim, odgovara da se sve radi "po zakonu”. "Nema privilegiranih u ovim postupcima", kaže on.

Vjetar iza leđa

Rezultat BiH je na području obnovljivih izvora energije za sada mali. Od tri vjetroelektrane u funkciji, samo je jedna u državnom vlasništvu, Podveležje kod Mostara. Druge dvije, Mesihovina i Jelovača kod Tomislavgrada, su u privatnom vlasništvu.

Iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost poručuju da je tehnologija na početku bila preskupa, ali da će rast cijene električne energije, koji je neminovan, biti dodatni impuls za one koji žele sada ući u ozbiljne investicije.

“Obnovljivi izvori energije su takvi da se sigurnost snabdijevanja ne može osigurati samo iz ovog izvora. Nije realno očekivati od BiH da se tom dinamikom odrekne izvora iz kojih sada osiguravamo električnu energiju i koja daje njenu stabilnu cijenu”, kaže Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine.

Ugljen kao izvor sigurnosti

BiH ima ogromne količine ugljena i, kažu kritičari, država i energetska industrija namjeravaju i dalje profitirati od toga. Stručnjaci kažu da će termoelektrane u gradovima Tuzla i Kakanj nastaviti raditi najmanje do 2040. godine. Vjerojatno i duže, još jačim intenzitetom.

"Energiju u BiH vode kompanije u državnom ili entitetskom vlasništvu”, kaže ekonomist Damir Miljević iz Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET), koji se zalaže za obnovljivu energiju. "Ako je u državnom vlasništvu, na njega utječe politika. Zbog toga ne žele ništa mijenjati.”

"Sada je pravo vrijeme za vodu, sunce i vjetar. U sve tri kategorije BiH ima možda najbolje uvjete u Evropi. Umjesto da to iskoristimo kao razvojnu priliku – prelazak s jedne vrste energije na drugu – oni kažu ne, mi ćemo nastaviti s ugljenom, pa dok traje, traje”, zaključuje Miljević, uz konstataciju da je prava šteta ne koristiti ovakvu jedinstvenu i bogatu prirodnu energiju, kakvom raspolaže BiH.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu