Karadžić pred sudom
29. kolovoza 2008
Bivši lider bosanskih Srba je na pitanje sudije Iena Bonomija da li se smatra krivim po prvoj tački optužnice - za genocid – odgovorio da se izjašnjava u skladu sa svojim stavom prema Sudu, a to znači da ga ne priznaje.
Nakon što je rekao da će se tako izjasniti i na pitanja osjeća li se krivim ili ne i po ostalih deset točaka, sudija Bonomi je u zapisnik unio da se optuženi Karadžić izjasnio da nije kriv ni za jedan od navoda optužnice.Prije izjašnjavanja Karadžić je nastojao iskoristiti pojavljivanje pred sudijom za osporavanje nadležnost Haškog tribunala.
Karadžić: „Prestanimo se lažno predstavljati“
"Šta se dešava sa mojim podnescima u kojima sam izrazio, sumnju da je ovaj proces u celini uopšte moguć zbog mnogih grešaka koje su počinjene u odnosu na mene, kao i zbog činjenice da se, po mom dubokom uvjerenju, ovaj sud ipak lažno predstavlja kao sud međunarodne zajednice, a u stvari je sud NATO saveza koji je doneo odluku da mene lmikvidira. Ja sam prestao da se predstavljam lažno, red bi bio da se svi, prestanemo da se predstavljamo lažno.", rekao je Karadžić.
Na to je sudija Bonomi uzvratio: "Mehanizam za formalno osporovanje nadležnosti ovog suda je po pravilu nakon što se izjasnite da ste krivi ili da niste krivi po točkama optužnice. Ako se vi ne izjasnite ja ću se u vaše ime izjasniti. Molim vas da ustanete." Optuženi Karadžić je ustao, ali se nije direktno izjasnio o krivici. Sudija Bonomi je, zato, kako nalažu pravila Tribunala, unio u zapisnik da se optuženi ne smatra krivim.
Genocid, progoni, terror…
Bivši predsjednik Republike Srpske je u jedanaest točaka optužen, po principu i komandne i individualne odgovornosti, za genocid u Srebrenici i nizu drugih općina Bosne i Hercegovine, te za istrebljenja, ubistva, progone, nečovječno postupanje i terror nad civilnim osobama.
U optužnici se ocjenjuje da je Karadžić, uz pomoć Beograda, bio ključni akter etničkog čišćenja, poduzetog protiv Bošnjaka i Hrvata u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, u kojem je stradalo sto tisuća stanovnika, dok je dva milijuna ljudi prognano ili prisilno raseljeno.