Karadžić: "Hrvatska i Njemačka naoružavale Bošnjake"

U Haškom tribunalu se u ponedjeljak održala rasprava o zahtjevu bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića da mu, kao zastupniku vlastite obrane, Njemačka, Francuska, Hrvatska, Iran i Bosna i Hercegovina dostave diplomatske dokumente iz svojih arhiva. Ti dokumenti su, po tvrdnji optuženog, nužni za njegovu obranu.

Većina od tridesetak država i međunarodnih organizacija od kojih je optuženi tražio diplomatske dokumente pozitivno je odgovorila na njegov zahtjev. Pet spomenutih država, međutim, smatra da traženi dokumenti nisu relevantni za postupak, pa su ih odbile dostaviti. Karadžić je na to od sudijskog vijeća zahtijevao da tim državama izda obavezujući nalog.

Predsjedavajući sudija O-Gon Kwon je odlučio zakazati raspravu na kojoj bi predstavnici tih zemalja, tužitelj i optuženi mogli iznijeti svoje argumente. Na samom početku zasjedanja, pripćeno je da predstavnik Bosne i Hercegovine iz "tehničkih razloga" nije moga biti nazočan.

Hrvatska dala dokumente, Njemačka oteže

Od Hrvatske su zatraženi dokumenti o naoružavanju Bošnjaka preko zračne luke u Tuzli, o transportu oružja iz Irana preko Zagreba, o korištenju međunarodnih organizacija za krijumčarenje oružja u Bosnu i Hercegovinu, o pokolju civila na sarajevskoj tržnici Merkale i transkripte prisluškivanja bivših čelnika bosanskih Srba. Pred sudom se pojavio hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Joško Paro i izjavio kako je Hrvatska dala one dokumente koje je mogla naći te kako je Zagreb spreman dostaviti i nove materijale - ako zahtjev bude konkretniji.

U ime Njemačke je govorio veleposlanik Thomas Läufer. "Zatražili smo da podnesci optuženog ne budu usvojeni u predmet, odnosno ispunjeni jer je gospodin Karadžić suočen sa optužbom za genocid i druge zločine. Zbog toga ne znamo zbog čega bi ti dokumenti trebali biti dostavljeni. Mi ćemo se i dalje držati našeg stava da ne bi trebali ići natrag na politička zbivanja koja su se zbivala između 1991. i 1995. godine. Ako se to bude radilo, onda će ovo biti politička vježba, a ne suđenje i Tribunal," rekao je diplomatski predstavnik Njemačke.

Karadžić hoće političku raspravu

Optuženi Karadžić je ipak nastojao da, odgovarajući veleposlaniku, argumentaciju ponovo vrati na davnašnje političke teme, a ne da se koncentrira na pitanja iz optužnice.

"Što se tiče pitanja genocida, genocid se veže u glavnom za Srebrenicu. A pitanje šverca oružja za muslimansku armiju, koje je dolazilo preko Njemačke, ne može biti bez značaja. Zamolio bih ekselenciju, veleposlanika Njemačke da ima na umu da su i američki državni sekretar Warren Christopher kao i predsjednik Clinton, međunarodni pregovarač lord Carrington te francuski visoki zvaničnici označili Nemačku kao vrlo odgovornu za zbivanja u Bosni Hercegovini tog vremena. Ne razumijem zašto nam se na daju dokumenti koji će biti upotrebljeni ovdje na sasvim siguran način po Nemačku," rekao je optuženi.

Da li će ili ne Njemačkoj i ostalim zemljama biti izdan obavezujući nalog odlučiti će četveročlano sudijsko vijeće nakon što prouči argumente iz današnje rasprave.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. ur.: Z. Arbutina