1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kapetan Juncker napušta brod

26. studenoga 2019

Ursula von der Leyen dolazi na čelo Europske komisije, Jean-Claude Juncker odlazi. Što je ostavio u nasljeđe Europskoj uniji?

https://p.dw.com/p/3Th12
Jean-Claude Juncker
Jean-Claude JunckerFoto: Reuters/G. Van Der Hasselt

"Ne odlazim ni tužan, a ni pretjerano sretan, ali s osjećajem da sam dao sve od sebe", rekao je Jean-Claude Juncker u svom posljednjem govoru u Europskom parlamentu. U svom petogodišnjem mandatu preživio je, kako je rekao, i "lijepe i tmurne dane". Preko 20 godina je bio na političkoj pozornici, uvijek na čelu. Prvo kao ministar financija i premijer svoje domovine Luksemburga, a onda kao predsjednik eurozone i na kraju kao šef Europske komisije. Sada, sa 65 godina i konstantnim zdravstvenim problemima, Juncker se želi odmoriti, piše knjigu i čita malo više Rilkea.

Migracije kao izazov

Juncker je kao predsjednik Europske komisije morao se nositi s mnogim krizama: trebalo je spašavati Grčku od bankrota i održati stabilnost eurozone. Trebalo je suzbiti posljedice svjetske financijske krize: slab privredni rast i visoku stopu nezaposlenosti. Europsku uniju je jako opteretio masovni dolazak migranata tzv. Balkanskom rutom i Sredozemljem u EU. Junckeru je, zajedno s još nekim voljnim šefovima država i vlada, uspjelo postići sporazum s Turskom i Libijom i osjetno smanjiti broj migranata. Ali, ta kriza je na kraju njegovog mandata ipak daleko od rješenja. Države članice se do danas nisu mogle složiti oko prijedloga Junckerove komisije za reformu sustava azila i oko raspodjele tražitelja azila u cijelom EU-u. Jean-Claude Juncker je uvijek iznova zahtijevao solidarnost između država članica, kao i solidarnost sa zemljama podrijetla migranata u Africi.

"Ne radi se tu o milosrđu, što je stari refleks Europljana, već treba razviti pravo partnerstvo između Europe i Afrike, da se u Afriku investira, da se u Africi stvore nova radna mjesta. To mora biti lajt-motiv. Mi ne bismo smjeli Afriku uvijek gledati kroz prizmu izbjegličke krize. Mi bismo se morali pobrinuti da se ovi nesretnici nikada ne ukrcaju na brodove", izjavio je odlazeći predsjednik Europske komisije u bilanci svoga dosadašnjeg rada pred Europskim parlamentom.

Ursula von der Leyen i Jean-Claude Juncker
Ursula von der Leyen i Jean-Claude JunckerFoto: Reuters/F. Lenoir

Junckerovi poljupci

Jean-Claude Juncker se i prema svojim prijateljima i protivnicima odnosio isto svojim energičnim šarmom. Njegovi poljupci i zagrljaji s predsjednicima država i vlada su poznati u Bruxellesu. "Poljubio sam i Putina i Erdogana", objavio je Juncker u jednom intervjuu u njemačkom tjedniku Spiegelu. "Ni jedan ni drugi poljubac nisu bili nepovoljni za Europu", rekao je lukavo Juncker. Njegov jedinstveni humor bi ponekad izazivao čuđenja u Bruxellesu. Ponekad bi nekog ministra divlje "pogladio" po kosi, nekog bi poljubio u čelo, nekog bi pred kamerama uštipnuo za stražnjicu, a mađarskog premijera Orbana je na više sastanaka pozdravio smijući se sa: "Zdravo diktatoru!". S mađarskim premijerom, čija stranka također pripada obitelji pučkih stranaka (EPP), često je bio u sporu i suprotnog mišljenja. Europska komisija je uvjerena da Orban potkopava ustavne temelje svoje zemlje. Orban je tijekom svoje izborne kampanje naredio da se urade plakati s Junckerovim likom i parolama protiv EU-a i polijepe po cijeloj Mađarskoj. Na kraju je Juncker izjavio: "Od Orbana sam digao ruke."

Stupidni nacionalizam

Orbanova moć u Mađarskoj je za Junckera samo izraz jedne veće krize, koja se zaoštrila tijekom njegovog mandata: napredovanja nacionalističkih i desno-populističkih snaga u mnogim europskim državama, od Francuske, Danske, Belgije i Poljske, preko Njemačke do Austrije i Italije. Ovaj Luksemburžanin je u jednom trenutku zavapio da se Europa mora sačuvati od ovog "stupidnog nacionalizma". "Ja volim Europu", kazao je s dubokim uvjerenjem Jean-Claude Juncker. Sin jednog radnika čeličane, koji je u Drugom svjetskom ratu bio prisiljen služiti u njemačkom Wehrmachtu, za Jeana-Claudea Junckera je Europa prvenstveno mirovni projekt. "Pogledajte samo naše susjede da biste razumjeli koliko je opasna međunarodna situacija i koliko je samim tim klimava i situacija u Europskoj uniji."

Plakati u Mađarskoj protiv Soroša i Junckera
Plakati u Mađarskoj protiv Soroša i Junckera Foto: picture-alliance/dpa/P. Gorondi

Obrlatiti Trumpa

Jean-Claude Juncker je usred svih novih trgovinskih konflikata uspio obrlatiti Trumpa u Washingotnu da ne uvede kaznene carine na europske automobile, barem privremeno. "Trump mi je u Bijeloj kući rekao kako je razgovarao sa svim predsjednicima država i vlada iz Europe. Onda sam mu ja mogao reći da je samo EU odgovorna za trgovinu. Vi biste morali sa mnom razgovarati", izjavio je Juncker nakon žestokog razgovora s Trumpom. Poklonio mu je fotografiju američkog vojničkog groblja u Luksemburgu. To je na Trumpa ostavilo jak dojam, misli Juncker. "Glavni talent Jeana-Claudea Junckera je postizanje kompromisa", pohvalno o Junckeru govori predsjednik Zastupničkog kluba kršćanskih demokrata u Europskom parlamentu, Manfred Weber. Drugi pak smatraju da on nije pravi čovjek za tu funkciju, poput šefa desničarskih populista u parlamentu, Marca Zannija. Juncker nam je u nasljeđe ostavio podijeljenu Europu, bez odgovora na zabrinutost građana zbog migracija, unutarnje sigurnosti i gospodarskog rasta, kritizirao je zastupnik talijanske Lige.

Poraz zvan Brexit

Ali, Junckerova taktika grljenja i ljubljenja ima i granice. "Nigela Faragea nisam nikad poljubio", rekao je Juncker nakon jedne žučne rasprave o Brexitu, izlasku Velike Britanije iz Europske unije. Farage sebe vidi kao glasnogovornika prvoboraca Brexita i često je napadao Junckera. "Što Vi radite još ovdje", rekao je Juncker Britancu kad se pojavio u Europskom parlamentu nakon što je pobijedio na referendumu o Brexitu. Kada su približili glave jedan drugom nastala je fotografija na kojoj je izgledalo kao da će se sad poljubiti u obraze. "Samo sam mu opsovao, tiho na uho", rekao je Juncker nakon toga. Brexit, čiji je rok sada pomaknut na 31. siječnja 2020., šef Europske komisije vidi kao svoj najveći poraz. Danas smatra da se trebalo uključiti u kampanju prije održavanja referenduma. No, tadašnji britanski premijer David Cameron mu je savjetovao da to ne čini, "što je bila velika greška".

Stisak ruke Borisa Johnsona i Jean-Claudea Junckera
Stisak ruke Borisa Johnsona i Jean-Claudea JunckeraFoto: Reuters/F. Lenoir

Posljednja šansa?

U svom posljednjem "govoru o stanju nacije" Juncker je, usred duboke krize oko Grčke i paralizirane Europske unije, svoju Europsku komisiju označio kao "Komisiju posljednje šanse". Je li iskoristio ovu šansu? U gospodarskom smislu on je sretne ruke. Njegov investicijski program težak 300 milijardi eura je funkcionirao. Otvorena su nova radna mjesta. Ali, mršava je bilanca korjenitih reformi Europske unije kojima stremi i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Bilo je tu nekih kozmetičkih operacija, ali strukture i problemi su ostali. Na Junckerov prijedlog da mjesto predsjednika Europske komisije i Europskog vijeća bude jedna funkcija, moćni šefovi država i vlada su se samo osmijehnuli. Propao je ove jeseni i pokušaj odlazeće Europske komisije da se barem otvore pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. "U mom mandatu neće biti novih učlanjenja", kazao je predsjednik Europske komisije 2014. po stupanju na dužnost kao prijetnju ili kao obećanje, ovisno o tomu iz kojeg kuta se gleda. I toga se držao.

Svojoj nasljednici Ursuli von der Leyen Juncker je naravno poželio svako dobro i puno sreće. "Nemam nikakve savjete, posebno ne koje bih rekao javno. Jer, sve što bih sada rekao više bi bio udarac nego savjet", rekao je Juncker smješkajući se na summitu Europske unije, 148. summitu u njegovoj karijeri.

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.