"Kao muslimani moramo se pozabaviti antisemitizmom"
21. svibnja 2021
Mazen, 30-godišnji izbjeglica iz Sirije, točno zna zašto je izašao na demonstracije: kako bi protestirao zbog izraelskog nasilja koje se, po njegovom mišljenju, ničim ne može opravdati. On ovako pojašnjava motive za izlazak na proteste u Njemačkoj: „Moji prijatelji i ja smo protiv ilegalnog protjerivanja ljudi iz njihovih kuća. Mi kažemo jasno ‚Ne!‘ ubijanju djece i nepotrebnom bombardiranju zgrada, objekata i infrastrukture, koja je od životnog značaja." Slični protesti održavaju se i u ostatku Europe.
Mazen ne želi otkriti svoje puno ime i dijeli stav koji je sporan u dijelu njemačke javnosti. Naravno da strane u konfliktu i njihovi pobornici različito tumače i predstavljaju odlučujuće detalje razvoja na Bliskom istoku.
Izrael naime opravdava deložacije u jeruzalemskoj četvrti Sheikh Jarrah - s palestinskog gledišta radi se o protjerivanju stanovnika. Izrael svoju akciju opravdava imovinskim pravima Židovima protjeranih iz istočnog Jeruzalema nakon sporazuma o primirju 1949. godine. S pogledom na žrtve oružanog sukoba s islamističkim Hamasom, izraelska vojska redovito priopćava kako Hamas ciljano pozicionira vojne sustave u stambena područja. Izraelci naglašavaju i da ta zemlja uvijek upozorava civilno stanovništvo na skore napade. Istovremeno, Amnesty International traži od Međunarodnog kaznenog suda da pokrene istragu o izraelskim napadima.
O Izraelu Mazen ima jasno mišljenje: "Bio bih lažov kad bih rekao da želimo biti prijatelji s državom Izrael. Ali ona je tu, postoji. Moramo se pobrinuti da riješimo ovo pitanje". Ali, to ga nije spriječilo da sudjeluje na demonstracijama organiziranima strane palestinskih, ali i židovskih organizacija, koje kritiziraju izraelsku politiku prema palestinskim autonomnim područjima.
"Nisu svi protesti antisemitski"
Mazen međutim, priznaje da je na nekoliko skupova bilo antisemitskih parola: "Ne možete kontrolirati sve." On kaže kako na svakoj demonstraciji ima pojedinaca, ponekad samo nekoliko ljudi, koji se ponašaju neprimjereno. "Isto je bilo u Siriji. Tamo smo demonstrirali za demokratske vrijednosti - ali među nama je bilo i ljudi koji su pozivali na stvaranje islamske države", kaže mladi Sirijac, uspoređujući to s pro-palestinskim demonstracijama u Njemačkoj: "Da, na takvim skupovima dolaze do riječi i neki ljudi, koji su antisemiti. Ali to ne znači da je čitav protest antisemitski."
Ipak, antisemitski stav nekih, pa čak i većih grupa sudionika, nije se mogao prečuti. Na demonstraciji u Gelsenkirchenu nekoliko ljudi je uzvikivalo "Scheißjuden" ("Usrani Židovi”). Kao rezultat toga, u Njemačkoj se u medijima i među političarima razbuktala velika rasprava o antisemitizmu među muslimanima i migrantima, što je ovu zajednicu stavilo pod pritisak da se moraju - opravdavati.
Aiman Mazyek, šef Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj, jasnim riječima je prokomentirao video o incidentu u Gelsenkirchenu: "Kategorično osuđujem takve odvratne scene", napisao je na Twitteru. "Tko se žali na rasizam, a istovremeno širi antisemitsku mržnju, gubi vjerodostojnost."
"Nazivanje problema pravim imenom"
Osnivač "Alhambre” Eren Güvercin, to je društvo koje zagovara međunarodno razumijevanje, nije baš iznenađen scenama poput one u Gelsenkirchenu. Antisemitizam je samo povremeno vidljiv među muslimanima u Njemačkoj, kao na primjer prilikom eskalacije nasilja na Bliskom istoku, kaže on. "Ali to ne znači da ne postoji i u mirnim vremena." Antisemitizam je, kako ističe Eren Güvercin, središnja ideološka komponenta niza ekstremističko-islamističkih organizacija, koje su ga pokušale „ubaciti” i u redove umjerenih muslimana. "Kao muslimani, mi se s tim moramo suočiti. Ali često sve padne u vodu jer nismo u stanju problem nazvati pravim imenom."
Bülent Ucar, profesor islamske teologije sa Sveučilišta u Osnabrücku, kaže kako "postoje dobri argumenti protiv izraelske politike okupacije i eksproprijacije koji su u suprotnosti s međunarodnim pravom". Ali postoje i polarizirajući akteri koji politički spor na Bliskom istoku nabijaju antisemitizmom i pokušavaju ga prenijeti u Europu, napominje on i dodaje da to ni na koji način nije prihvatljivo: „Nema opravdanja za prijetnje i uznemiravanje Židova u Njemačkoj. To je neoprostivo i apsolutno 'No Go'."
"Praviti razliku između legitimne kritike i antisemitizma"
Tijekom demonstracija su se manifestirali i pomiješali različiti motivi, kaže Orkide Ezgimen, šefica projekta "Discover Diversity" iz "Kreuzberg inicijative protiv antisemitizma" (Berlin). Postoje kritike izraelskih postupaka protiv Palestinaca, ali i visok potencijal agresivnosti, dijelom obilježen i antisemitskim motivima, kaže ona: "Oni ciljaju na njemačku povijest i Holokaust. To je očito antisemitski," ističe Orkide Ezgimen. "U demokraciji naravno postoji pravo na demonstracije protiv politike koju vodi druga zemlja - ali ne u takvom obliku! U slučaju izraelsko-palestinskog sukoba, mora se napraviti jasna razlika između legitimne kritike i antisemitizma."
"Ne okrećite jednu manjinu protiv druge"
Stručnjakinja za islam i publicistkinja Lamya Kaddor ukazuje na još jedan aspekt: "Napadi na sinagoge su strašni i sramotni. Ali i reakcije u njemačkom društvu su također problematične. U ovoj zemlji se već dugo bavimo antisemitizmom. Sada ne bis trebali okretati jednu manjinu protiv druge. To će samo biti u funkciji daljnje podjele naše zajednice. "
Rachid Amjahad, predsjednik "Društva za kulturu i znanost zemalja Magreba" kaže da je za njega, kao muslimana, ključno zauzeti jasan stav protiv antisemitizma. Odbija da mu se kao muslimanu pripiše kolektivna odgovornost zbog antisemitskih napada. Osjeća se pogođenim i kada se vrše napadi na džamije u Njemačkoj i u takvim slučajevima također priželjkuje solidarnost. "Konačno i mi, kao muslimani, moramo pružiti solidarnost drugim vjerama kada se napadnu njihove institucije. Solidarnost nije jednosmjerna ulica."
"To nije prihvatljivo za mene kao muslimana"
Eren Güvercin iz društva Alhambra ide korak dalje i žali zbog postojanja "dvostrukih standarda" među nekim sudionicima pro-palestinskih demonstracija u Njemačkoj. "Svatko onaj tko ispred sinagoge skandira "Scheißjuden" i odbija pravo Izraela na postojanje, taj je nastrojen antisemitski i nema interesa za mirom. Svatko onaj tko ima romantičarski pogled na terorističku organizaciju Hamas i njezin nihilizam i onaj tko opravdava teror pravdajući ga politikom izraelske vlade, prihvaća Hamasovo opredjeljenje za destrukciju.”
Međutim, antisemitske tendencije ne treba paušalizirati, kaže Bülent Ucar. "Musliman iz Bosne, na primjer, obično ima potpuno drugačiji odnos prema Izraelu od jednog Sirijca." Neovisno od toga, sada su potrebne platforme za dijalog, osobni razgovori i susreti između muslimana i židova, kaže on.
"Ne pretvarajte politički sukob u vjerski"
„Sada se mora raditi na tome da se posljedice bliskoistočnog konflikta u Njemačkoj usmjeri na pravi kolosijek", kaže aktivist Rachid Amjahad. "Ako se protesti dovedu pred sinagoge, to je vrlo opasno. Time se jedan sukob oko teritorija pretvara u vjerski sukob. A to je onda vrlo teško riješiti."