Olaf Scholz: "Dobra radna mjesta i za 20, 30 godina"

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će izbori za Bundestag 26. rujna najvjerojatnije biti napeti i neizvjesni. Očito još mnogi ne znaju koga će birati tako da i ispitivanja pokazuju hirovito - i ponekad nelogično raspoloženje.

To se osobito odnosi na njemačke socijaldemokrate (SPD): uspjeli su nešto nadoknaditi gubitak i makar su na trećem mjestu nakon CDU/CSU i Zelenih, razlika prema Zelenima više nije tako velika.

Ali za razliku od njegove stranke, kancelarski kandidat SPD-a Olaf Scholz je daleko ispred svih ostalih: kad bi građani mogli direktno birati, njega bi podržalo 27% upitanih, Armina Lascheta (CDU/CSU) 14%, a Annalenu Baerbock (Zeleni) 13%.

Neka CDU/CSU "malo predahne u oporbi"

U razgovoru s našom glavnom urednicom Manuelom Kaspar-Claridge i moderatorom Jafaarom Abdulom Karimom, Scholz je jasan i borben: "Želim postati kancelar, to je o čemu se tu radi." Matematički, to bi bilo moguće ako SPD pretekne Zelene i bude stvorena "crveno-crveno-zelena" koalicija SPD-a, Ljevice i Zelenih. Scholz je uvjeren da može i bolje od Angele Merkel i na prvom mjestu mu je "da u našem društvu vlada veće poštovanje jednih prema drugima i da stvorimo gospodarsku podlogu da i za 10, 20, 30 godina još imamo dobra radna mjesta".

No isto tako Scholz ističe kako "veoma čvrsto stoji iza odgovornosti Njemačke u okviru transatlantskog partnerstva NATO-a" i to bi mogao biti ozbiljan problem za stvaranje koalicije s Ljevicom koja NATO smatra "anakronizmom" i želi ukinuti taj savez.

No bilo kako bilo, kandidat SPD-a je kategoričan i uvjeren da i za njega i za njegovu stranku "neće biti stvaranja vladajuće koalicije uz pomoć AfD-a". I nastavlja: "Kao drugo, mislim da moramo postići da se CDU/CSU jednom odmore u klupama oporbe."

Više pravde u našem društvu

Kršćanske demokrate ozbiljno napada zato što su "čvrsto odlučni spustiti porez za ljude koji zarađuju kao i ja ili mnogo više od mene. I za koncerne s veoma, veoma velikim profitima, 30 milijardi eura". Isto tako, CDU/CSU optužuje što odbija "masovno povećanje proizvodnje energije" - naravno iz obnovljivih izvora. Jer ako se želi postići klimatska neutralnost, onda i industrija treba kud i kamo više energije nego što je sad troši za potpuno druge tehnologije: "Samo sektor kemijske industrije će 2050. trošiti toliko električne energije kao čitava Njemačka danas."

Scholz je uvjeren kako Njemačkoj treba više socijalne pravde nego što nudi CDU/CSU: podsjeća kako je upravo njegov SPD neumorno ustrajao na uvođenju minimalne nadnice, a najavljuje i porast tog iznosa. Isto tako je tu golem problem razlike u prihodima između muškaraca i žena već i zbog toga jer su žene zaposlene u sektorima gdje su plaće manje - i opet SPD tu želi bitne promjene.

Korona i mjere protiv pandemije su samo povećale jaz između bogatih i siromašnih. Njemačka će do kraja 2022. uložiti 400 milijardi eura kako bi sanirala gospodarske štete pandemije u Njemačkoj i tu Scholz, već i kao trenutni njemački ministar financija, tvrdi da su uspjeli u tome: "Vidimo da sad imamo dobar rast."

Pomoć i drugima - prije svega cjepivom

Ali na pitanje, hoće li Njemačka pomoći i drugim zemljama koje se ne oporavljaju tako dobro i gdje je jaz u prihodima još dublji, Scholz odgovara kako Njemačka "snosi odgovornost za svijet i tu odgovornost shvaća ozbiljno". I u okviru skupine zemalja G7 i G20 Njemačka i on osobno se zalaže za olakšice kod (državnih) dugova i moratorije "u sektorima gdje je to moguće".

No Scholz njemačku pomoć prije svega vidi u pomoći siromašnim zemljama u nabavljanju cjepiva protiv korone: tu se ulaže mnogo u povećanje kapaciteta za proizvodnju preparata, a spremne su i milijarde eura za međunarodne institucije koje bi mogle pomoći siromašnim zemljama u nabavi cjepiva. To je već politika i ove vlade, a svakako će biti nastavljena i kada bi on bio kancelar: "Ne nedostaje spremnosti za davanje novca" za tu svrhu, ali primjećuje i kako siromašne zemlje moraju organizirati distribuciju i cijepljenje svojih građana. A tu ga "muče velike brige" da to nije dobro organizirano.

"Jasno je tko može ovdje naći utočište"

Novinari DW su od kandidata socijaldemokrata svakako željeli znati hoće li ustrajati u protjerivanju migranata kojima je odbijen zahtjev za dodjelu azilai u zemlje kao što je Afganistan? To je i Njemačka u međuvremenu prekinula zbog ratnih promjena u toj zemlji, ali Scholz je tu bio odlučan: nije na kancelaru da to odlučuje, nego Ministarstvo vanjskih poslova neprekidno prati razvoj događaja u svim takvim zemljama i daje preporuke je li za takve osobe moguć povratak u njihovu zemlju.

"Postoje jasne zakonske odredbe tko ovdje može potražiti zaštitu, naime tada kad postoji dovoljno razloga za bijeg." Neće moći svatko tko bježi ostati u Njemačkoj: "Netko tko je počinio teške zločine ne može računati s tim da će tu moći ostati." No što će biti s preko 800.000 izbjeglica iz Sirije kad više ne bi bilo diktature Asada u toj zemlji?

Scholz se tu ne želi upuštati u nagađanja: sad definitivno ne postoji mogućnost za njihov povratak, nego je "najvažnija zadaća" Njemačke da se oni uključe u život ove zemlje: svatko mora dobiti dobro obrazovanje, steći zanimanje i trebaju mu se otvoriti sve druge mogućnosti integriracije u društvo.

Ali i Scholz se slaže kako je prekasno kad migranti "već kucaju na naša vrata": "Iz mog očišta, mi snosimo odgovornost i za izbjeglice koje su zaštitu našle drugdje u svijetu, uz put rečeno; često u zemljama kojima se ne vlada tako kako si mi to u Njemačkoj zamišljamo, ali najprije nude sigurnost i zaštitu." Tu ne misli samo na Tursku, nego i u drugim zemljama prihvata Afrike, Azije i Južne Amerike se Njemačka "mora osjećati suodgovorno". "Ne možemo se uvijek usredotočiti i reći, problem je akutan tek kad netko dođe do nas."

I Kremlj mora prihvatiti da će se Europa širiti

Posebno pitanje je bio odnos prema Rusiji: što bi on, kada bi bio kancelar, rekao ruskom predsjedniku Putinu? Scholz podsjeća kako je i u posljednjim godinama bilo mnogo, mnogo razgovora s Kremljom, ali ukazuje i na tradiciju koju su zapravo pomogli stvoriti prethodni čelnici njemačkih socijaldemokrata kao što su Willy Brandt i Helmut Schmidt o "zajedničkoj sigurnosti u Europi". "Tu spadaju i odluke u OESS-u i konferencijama te organizacije o zajedničkim kriterijima koje čvrsto stoje i gdje je jasan stav da stojimo uz odluku kako se granice u Europi više ne mogu mijenjati silom. To je Rusija prekršila. Aneksija Krima je veoma, veoma velik problem. A nepromijenjen je i problem s teškim stanjem na istoku Ukrajine. Zato je nužno da se svi vratimo načelima kako vrijedi vladavina prava, a ne vladavina jačeg."

Je li zbog toga spreman na zahlađivanje odnosa s Rusijom? I tu je Scholz odlučan u tvrdnji kako je "već i zbog toga važno da Njemačka djeluje zajedno s drugima. Mi trebamo novu politiku prema Istoku koja će oživjeti ideju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, ali ovaj put će to biti politika Europske unije. A tu se zalažem i da Rusija i svi ostali prihvate činjenicu kako će biti novih integracija Europe. Ne želimo se vratiti u politiku 17., 18. i 19. stoljeća gdje su politiku stvarale sile - Rusija, Njemačka, Francuska, Engleska. Nego se tu radi o Europskoj uniji i Rusiji ako se želi organizirati zajednička sigurnost u Europi."

I na kraju, kandidatu SPD-a smo postavili pitanje: može li Angela Merkel nešto bolje nego on? "Mislim da je ona uvijek imala sposobnost dugo, dugo sjediti i tek čekati da se problemi riješe sami od sebe", odgovorio nam je Olaf Scholz.