Kampanja dezinformiranja: Paralelni rat protiv NATO-a

Najkasnije nakon revolucije na Majdanu i aneksije Krima 2014., Rusija državnom propagandom unutar te zemlje, kao i ciljanim kampanjama širenja dezinformacija u inozemstvu, pokušava utjecati na svijest javnosti. Iako se obujam ruskih dezinformacija u proteklih dvanaest mjeseci ne može kvantitativno izmjeriti, stručnjaci s kojima je DW razgovarao se slažu da je povećan intenzitet i način širenja ruskih dezinformacija. Jedan narativ koji je posebno tvrdokoran, i to ne samo od početka rata je da NATO prijeti Rusiji, čak i da je želi zauzeti.

"Invazija kao obrana"

Još i mnogo prije invazije na Ukrajinu, koja je počela u veljači 2022., Rusija je, kako bi opravdala rat, širila takve narative. "Lažne tvrdnje su se vjerojatno počele širiti još na Euromajdanu, otprilike 2014. godine. Od tada Rusi tvrde da se Zapad miješa u Ukrajinu", rekao je za DW Roman Osadčuk iz Research Associate Atlantic Councila.

U mnogim ruskim narativima uzrok i posljedice su obrnuti, objašnjava Lutz Güllner, šef strateške komunikacije u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS). "Uvijek je riječ o tome da se pokaže koliko je Rusija zapravo ugrožena, okružena, ugrožena i od strane Ukrajine te da se zbog toga mora braniti, i kako rat nije ništa drugo nego obrana."

U televizijskom govoru nekoliko dana prije napada na susjednu zemlju i ruski predsjednik Vladimir Putin je tvrdio da se NATO "nastavio širiti" i da se njegova vojna infrastruktura približava granicama Rusije. Putin je govorio i govori o "širenju NATO-bloka na istok, o približavanju njegove vojne infrastrukture ruskoj granici".

U toj izjavi je točno da je od raspada Sovjetskog Saveza 14 istočnoeuropskih zemalja primljeno u NATO. Četiri zemlje od tih 14 graniči s Rusijom. I Ukrajini je 2008. godine također ponuđena perspektiva za pristupanje NATO-u.

Ono što je još točno je i: NATO je u svojim istočnoeuropskim državama članicama izvršio logističke pripreme i osposobio aerodrome za brzo (brojčano i tehničko) jačanje svojih trupa. Istina je i da je to urađeno nakon 2014. godine, kao odgovor na rusku ilegalnu aneksiju poluotoka Krima. NATO i dalje poštuje sporazum NATO-Rusija iz 1997. godine, koji zabranjuje dodatno trajno stacioniranje značajnih borbenih snaga u zemljama pristupnicama NATO-u. Putin za svoje tvrdnje nije mogao pružiti nikakve dokaze. Usprkos tome, on je nastavio koristiti isti narativ - da NATO prijeti Rusiji.

Osim toga, Putin tvrdi da su ljudi koji govore ruski u samoproglašenim republikama Donjeck i Luhansk godinama bili izloženi genocidu od strane Ukrajinaca i da Ukrajinu treba "denacificirati".

Nije samo lokalno stanovništvo meta ruske propagande

Ove netočne tvrdnje, koje je DW već opovrgao, ruski državni mediji širili su prvenstveno među domaćom publikom. No, taj narativ je pak postigao i određeni utjecaj na Zapadu. Tako je u listopadu 2022. godine, prema studiji Centra za monitoring, analizu i strategiju (CeMAS), 19 posto ispitanih u Njemačkoj smatralo da je ruski agresorski rat protiv Ukrajine bio ruska reakcija na provokacije NATO-a koji nije imao alternativu. 21 posto se djelomično složilo s tim - tako da ukupno 40 posto Nijemaca barem dijelom vjeruje u ovu priču.

"To je prilično visok postotak i vjerojatno je rezultat kampanja dezinformacija i postojećih uvjerenja i stavova prema NATO-u", kaže Julia Smirnova, viša analitičarka Instituta za strateški dijalog (ISD), koja također istražuje fenomen širenja dezinformacija u ovom ratu.

Pristalice NATO-a i Ukrajine kao zaraćene strane?

Na početku invazije također se tvrdilo da u Ukrajini postoje laboratoriji za biološko oružje koje financiraju Sjedinjene Američke Države, što se kasnije ispostavilo kao netočno. Priču o navodnoj pripremi takozvane "prljave bombe" u optjecaj je ubacilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, a takozvani "dokazi" su izloženi u vidu starijih fotografija iz ruskih nuklearnih elektrana i senzora za detektiranje dima - u Sloveniji.

Podrška Ukrajini od strane zapadnih partnera (financijska pomoć, opskrba oružjem, sankcije) također se koristi da se potkrijepi tvrdnja Vladimira Putina iznesena na dan invazije da je Ukrajina "potpuno stavljena pod eksternu kontrolu" i "pojačana oružanim snagama zemalja NATO-a i da joj je dostavljeno najsuvremenije oružje”.

Ruski državni mediji su čak objavili da su NATO-trupe aktivno uključene u rat u Ukrajini i da su neke vojne jedinice de facto bile pod komandom zapadnih časnika ili instruktora. Kao dokazi su često korištene slike i video-snimci stranih dragovoljaca koji se bore u Ukrajini.

„U stvari, protiv nas se bori NATO-blok, čiji članovi daju kijevskom režimu teško naoružanje, streljivo i obavještajne informacije, te obučavaju vojne stručnjake“, rekao je početkom listopada 2022. godine Nikolaj Patrušev, koji je blizak Putinu i obnaša funkciju tajnika Vijeća sigurnosti Rusije.

U svibnju 2022. godine, korisnici društvenih mreža lažno su tvrdili da se zemlje članice Europske unije spremaju uključiti u sukob. U jednom video-snimku, s logom BBC News, tvrdilo se da je poljski general potpisao naredbu da se vojni odredi stave u "punu pripravnost". Taj video je bio lažan. Iz BBC-a je potvrđeno da takav izvještaj nikada nije napravljen i da je logotip BBC-a zloupotrijebljen u kreiranju tog lažiranog uratka. Službenici poljske vlade nakon toga su optužili Moskvu da je pokrenula informativne napade na njihovu zemlju.

NATO je stalni predmet dezinformacija

Nedavna odluka Njemačke da isporuči tenkove Ukrajini odmah je na društvenim mrežama protumačena kao priznanje Olafa Scholza da je NATO u ratu s Rusijom.

Još i prije te objave internetom su kružili video-snimci koji navodno prikazuju isporuku njemačkih tenkova Leopard 2 Ukrajini. Za Romana Osadčuka nije slučajno što masovno kruže takvi video-snimci povezani uz odluku da se Ukrajini isporuče njemački tenkovi. „Iz ruske perspektive, širenje takvog sadržaja može poslužiti svrsi da se jasno stavi do znanja da se Europa sprema napasti Rusiju".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu