Kamate će pojesti rast BDP-a

Hrvatska Vlada – koja se trenutno nalazi na kolektivnom godišnjem odmoru – kupat će se u zadovoljstvu zbog podatka da je država krajem svibnja svoj vanjski dug smanjila za pet posto, a time i svoj udio u ukupnom hrvatskom dugu u inozemstvu. Dužnički dio kolača koji pripada državi sada je nešto više od 24 posto, dok je istodobno udio banaka skočio na 38,5 posto. Ekonomski analitičar Damir Novotny za to ima vrlo jednostavno objašnjenje: «Mi vidimo da država nikako ne zaustavlja zaduživanje u inozemstvu, bez obzira što se deklarativno opredjeljuje na zaduživanje na domaćem tržištu. Zadužuje se kod banaka čije su centrale vani, pa se dakle te banke zadužuju u inozemstvu kod svojih matičnih banaka i financiraju potrebe države, odnosno potrebe deficita centralnog proračuna.»
Istodobno se nastavlja i intenzivno zaduživanje građana kod banaka, koje se, upozoravaju stručnjaci, previše oslanjaju na stalno posuđivanje umjesto na rast depozita. Očekuje se da će HNB ovdje uvesti određena ograničenja, što bi pak moglo utjecati na treću skupinu koja u vanjskom dugu sudjeluje s 28 posto – to su poduzeća, no njihova zaduženost najmanje zabrinjava, tvrdi Novotny: «Ta treća skupina je najmanje opasna jer će se – mi se svi nadamo – iz tih novih investicija stvoriti mogućnost razvoja poslovanja, izvoznih potencijala i rasta zaposlenosti.»
Inozemni dugovi sada su u procijenjenom bruto društvenom proizvodu prekoračili 83 posto, zbog čega i oporba diže uzbunu. «Mi smo u situaciji u kojoj za trenutak možemo prijeći rub u kojem padamo u dužničku krizu», izjavio je nedavno SDP-ov ekonomski stručnjak Mato Crkvenac, objašnjavajući kako će nastavi li se ovim trendom kamate pojesti rast BDP-a koji prema službenim vladinim procjenama trenutno iznosi šest posto. Bivši ministar financija zaboravlja da je i za vrijeme prošle vlade glad za investicijskim projektima bila jednaka, ako ne i veća kao i kod sadašnje.
Ekonomske stručnjake zabrinjava i činjenica da je sadašnjom tendencijom rasta kamata i u euro-zoni, i u SAD-u i u Japanu, razdoblje povoljnih uvjeta u svjetskoj ekonomiji završeno: «Znači da će biti manje likvidnosti u svijetu, odnosno da će cijena novca porasti. A kada ste visokozaduženi kao što je Hrvatska, to naravno onda predstavlja rizik», upozorava Goranj Šaravanja, analitičar CAIB Investa.