Kakve su poruke Njemačke Beogradu, Sarajevu i Prištini?

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock će krajem sljedećeg tjedna (10. i 11. ožujak) stići u prvu posjetu zemljama Zapadnog Balkana: Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu, potvrđeno je za DW. Njena posjeta je planirana ranije, ali je posljednjih dana bila pod znakom pitanja zbog razbuktavanja rata u Ukrajini.

Baerbock se ovog tjedna već oglasila o regiji: „Posebno u trenutnoj situaciji, stabilnost i europska perspektiva Zapadnog Balkana su glavni strateški prioritet Njemačke“, rekla je ona povodom imenovanja njenog stranačkog kolege iz redova Zelenih Manuela Sarrazina za prvog njemačkog izaslanika za Zapadni Balkan.

Formulirati „jasna očekivanja od Srbije“

Nema sumnje da će glavna tema posjete Beogradu biti rat u Ukrajini i moguće posljedice po Balkan. Srbija je doduše osudila kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine i pridružila se odgovarajućoj rezoluciji Opće skupštine UN-a, ali odbija se pridružiti sankcijama EU-a protiv Rusije.

„U srpskom je interesu da zauzmu jasnu poziciju“, rekao je Sarrazin za list Frankfurter Allgemeine Zeitung, u prvom intervjuu nakon što je postavljen na mjesto izaslanika za regiju.

„U Ukrajini se pokazuje što se može desiti kad se oslonite na ruska obećanja. Vjerujem da je to svima u Beogradu jasno. Za EU je važno da jasno formuliramo očekivanja koja imamo od Srbije", dodao je političar Zelenih.

Kako se očekuje, Baerbock će upravo „jasno formulisati“ očekivanja u razgovorima s predstavnicima srbijanskih vlasti.

S druge strane, njemačka ministrica će se susresti i s predstavnicima zelene koalicije „Moramo“, saznaje DW. Njemački Zeleni otvoreno podržavaju ovu koaliciju, smatrajući se istom obitelji europskih stranaka i pokreta.

Još je nejasno da li će na istom sastanku biti i drugi predstavnici opozicije, poput predsjedničkih kandidata Zdravka Ponoša i Borisa Tadića.

Preticajna traka za Zapadni Balkan?

U Njemačkoj se posljednjih dana učestalo spominje Zapadni Balkan u kontekstu Ukrajine. Kancelar Olaf Scholz je u četvrtak na javnom servisu upitan što misli o zahtjevima Ukrajine, Gruzije i Moldavije za hitam prijem u EU. Na to je odgovorio: „Na dnevnom redu je odluka o pitanju država Zapadnog Balkana i perspektive za njihov prijem. O tome se brižno i dugo priča“, rekao je Scholz. „Što se tiče ostalih zemalja koje su zainteresirane, mora se jasno reći da to ima preduvijete i da se o tome sada ne razmišlja.“

Osnivač Europske inicijative za stabilnost Gerald Knaus je za austrijsku agenciju APA rekao da ne postoji akutna bojazan od rata na Balkanu, ali da je on „zamisliv“ kao i da bi na Balkanu Putin mogao pokušati „uzvratiti udarac“ zbog sankcija.

Knaus, koji važi za utjecajnog savjetnika u Bruxellesu i tvorca izbjegličkog sporazuma s Turskom 2016. godine, rekao je da EU mora ostaviti ponavljanje „uvijek istih floskula u koje nitko živ ne vjeruje“, te konačno zemljama regije ponuditi „jasnu i konkretnu" perspektivu u EU-u.

nr (dw, apa, tanjug, nova)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu