Kakva "pravda" bi zadovoljila i Srbiju?

Taj napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu još uvijek opterećuje odnose Bosne i Hercegovine i Srbije. Iako su četiri pravosudne institucije ustanovile kako nema dokaza koji bi bivše visoke političke i vojne dužnosnike BiH teretili za ratne zločine, srbijansko tužiteljstvo nastavlja istragu dok se Sarajevo optužuje da ne želi sporazum o međusobnom ustupanju dokaza.

"Sad je mnogo jasnijem zašto je Tužiteljstvo BiH odbijalo potpisati sporazum (sa Srbijom) o međusobnom ustupanju dokaza kojim bi se svi dokazi jedne i druge strane objedinili i brže rasvijetlili počinjeni zločini“ izjavio je zamjenik srbijanskog tužitelja Bruno Vekarić, nakon što je Tužiteljstvo BiH obustavilo istragu protiv Ejupa Ganića i drugih osumnjičenih.

Direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić smatra da nepostojanje sporazuma između dvije zemlje ne opravdava Srbiju što Tužiteljstvu BiH, u interesu utvrđivanja istine, nije dostavila dokaze kojima raspolaže. "Ako Srbija ima te nepobitne dokaze, onda ih je morala predati Bosni jer je valjda svima u interesu da se utvrdi, može li krivični postupak biti pokrenut, treba li neke osobe optužiti ili osloboditi krivice. Neshvatljivo je da to nije učinila zbog nepostojanja sporazuma. Zašto te nepobitne dokaze nisu predali Londonu kako bi argumentiralo zahtjev za izručenje Ejupa Ganića,“ pita Nataša Kandić.

Ozbiljni nedostaci prijedloga sporazuma

Sporazum o suradnji na području ratnih zločina nije potpisan zbog brojnih nedostataka, a neke su uočile i nevladine organizacije u BiH. "Prema sporazumu koji su razmatrale BiH i Srbija, Tužiteljstvo BiH izgubilo bi dio jurisdikcije, a sporazum nije uvažavao ni međunarodne konvencije o izručenju", objašnjava predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava BiH Vera Jovanović. „Prema tim konvencijama, Srbija ne može odbiti zahtjev BiH za izručenjem, kao što se to dogodilo u slučaju Ilije Jurušića i zbog toga smo smatrali da takav sporazum ne treba potpisivati“, smatra Vera Jovanović.

Za predsjednika Srpskog građanskog vijeća Sretka Radišića nema dvojbi oko nadležnosti u slučaju Dobrovoljačka. Jedini prigovor odnosi se na sporost u procesu istrage, iako je Tužiteljstvo BiH više puta upozoravalo da raspolaže ograničenim kapacitetima. "Slučaj Dobrovoljačka u nadležnosti je pravosudnih organa BiH koji je nakon saslušanja 352 svjedoka dobio svoj ishod. Cijenim da je to trebalo biti ranije urađeno, ali ni sada nije kasno“, kaže predsjednik Srpskog građanskog vijeća Sretko Radišić.

U Sarajevu se, prema ocjeni analitičara, događaji u Dobrovoljačkoj svibnja 1992. godine promatraju u kontekstu napada JNA na institucije neovisne države BiH. Sretko Radišić podsjeća da je Sarajevo tada pretrpjelo velika razaranja i da je JNA otela predsjednika Aliju Izetbegovića koji je potom razmijenjen za generala Milutina Kukanjca i vojnike iz bivše komande 2. vojne oblasti JNA. "Čitav arsenal topovskih granata sručio se na Sarajevo. U samo dva dana 2. i 3. svibnja 1992. godine odigralo se nekoliko veoma važnih političkih i ratnih događaja i možda Srbija iz toga sada želi izvući neku korist“, kaže Radišić.

Zlouporaba incidenta i tadašnjih žrtava

"Beogradu slučaj Dobrovoljačka služi za izjednačavanje odgovornosti za rat“, kaže predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije Sonja Biserko. "Činjenica je da je taj slučaj vraćen od strane Haškog tribunala. Zatim je londonski sud rekao da se Beograd služio lažima, a potom je i Beč oslobodio Jovana Divjaka. Tužiteljstvo BiH sada izlazi sa istom argumentacijom, a Beograd ni to ne prihvaća. Beograd prvo stvara cijelu priču, onda se distancira od Tužiteljstva BiH, što je još jedan korak u dekonstrukciji bosanske države“, kaže Sonja Biserko.

Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije Sonja Biserko zaključuje da će politiziranje "Slučaja Dobrovoljačka“, gdje je 3. svibnja 1992. godine poginulo sedam, a ranjeno 14 vojnika bivše JNA, pogoršati međunacionalne odnose u BiH i regiji, posebno između Srba i Bošnjaka, te produbiti nepovjerenje između Srbije i BiH. Ona upozorava da se „ponovo stvara atmosfera homogenizacije što je u funkciji predstojećih srbijanskih izbora jer beogradski političari ne mogu ništa drugo ponuditi svojim biračima“.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: A. Šubić