Kako žive njemački milijunaši?
12. travnja 2011Götz Werner, osnivač lanca drogerija "dm", čim osjeti da dolazi u neku stresnu situaciju, na uho stavlja glazbenu vilicu. To ga smiruje, kaže. Osim te neobične metode za svladavanje stresa, o Werneru je zabilježeno i to da je ljubitelj velikog njemačkog književnika Johanna Wolfganga von Goethea, da njegova obitelj ne posjeduje ni kompjutor niti televizor i da u slobodno vrijeme sa svojim prijateljima rado diskutira o smislu uvođenja temeljnog osobnog dohotka za sve građane, od bebe do umirovljenika. Šefa lanca drogerija "dm" ne zanimaju statusni simboli.
Svaki bogataš u svoju kategoriju
I zato ga autor knjige Christian Rickens svrstava u kategoriju "liberalno-intelektualni bogataš". Osim te postoje i druge kategorije. Recimo, "etablirani bogataš" koji, kao i prethodno navedena skupina, također ne voli pretjerano prezentiranje luksuza. On radije uživa u decentnim statusnim simbolima poput oldtimer-jahte ili srebrnog pribora za jelo basnoslovne vrijednosti. "Konzervativni bogataš" pak svoj novac radije ulaže u zaklade - one su oslobođene poreza. Osim toga vlasnik može odrediti u koje će dobrotvorne svrhe biti potrošen njegov novac. Ostale kategorije su "četiri konja za polo su minimum!", "nikako ne upadati u oči!" i "novopečeni bogataš koncentriran na statusne simbole".
Da bi dobio odgovor na pitanje kako žive njemački milijunaši, Christian Rickens je vrijeme proveo s mnogima od 800.000 ovdašnjih bogataša. No, on je u prvom redu novinar specijaliziran za gospodarske teme i urednik u uglednom njemačkom časopisu za poduzetnike "Manager Magazin" tako da dublji smisao njegove knjige nije nabrajanje luksuznih predmeta kojima se okružuju vrlo imućni Nijemci, nego u prvom redu što bogataši čine za društvo u kojem žive te uplaćuju li dovoljno novca u državne blagajne.
Skandinavija bez Rolls Roycea
Kako bi se omogućila usporedba, dobar dio knjige posvećen je milijunašima u inozemstvu. Tako se ističe da su američki bogataši svjetski rekorderi u izdvajanju u dobrotvorne svrhe. Osim toga, autor utvrđuje da različite kulture imaju i različit odnos prema novcu. Kod muslimana, navodi se u knjizi, prevladava stajalište: bogatstvo je u redu, ali ono ionako pripada Bogu, a za hindu je tipično razmišljanje: ne treba biti zavidan, jer i ti u idućem životu možeš biti bogat. Njemački novinar također upozorava da isticanje statusnih simbola nije uobičajena pojava u svim krajevima svijeta. Recimo, u skandinavskim zemljama nema niti jedne jedine filijale Rolls Roycea.
No, bez obzira na različite kategorije u koje je očito moguće smjestiti njemačke milijunaše, svim autorovim sugovornicima jedno je zajedničko: nitko od njih svoj život ne bi želio mijenjati s ljudima koji prosječno zarađuju.
Autor: Andrea Jung-Grimm / dpa
Odg. urednik: Anto Janković