Kako će se Njemačka grijati u budućnosti?

Savezni ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck (Zeleni) ozbiljno najavljuje da od iduće godine u Njemačkoj želi više-manje zabraniti ugradnju novih sustava grijanja koji koriste naftu ili plin. Kao razlog se navodi zaštita klime, ali i činjenica da su nafta ili plin nakon ruskog napada na Ukrajinu prije godinu dana postali – skupa roba.

„Prisiljeni" smo na zaokret po pitanju opskrbe toplinom stambenih jedinica u Njemačkoj, to je Habeck rekao sredinom prošlog tjedna u Berlinu. Njemačka „u kratkom roku" mora nadoknaditi zaostatke po pitanju prelaska na obnovljive izvore energije, odnosno nadoknaditi sve ono što se proteklih godina nije napravilo, dodao je. Habeck napominje da se u suprotnom neće ostvariti ni zakonski definirane klimatske ciljeve, a ni transformaciju njemačkoga gospodarstva u smislu osiguravanja blagostanja i u budućnosti.

Skupe toplinske pumpe

Konkretno se pritom planira da toplinske pumpe (koje rade uz pomoć električne energije) zamijene stare sustave grijanja na naftu ili plin. A struja za te toplinske pumpe bi se trebala proizvoditi uz pomoć obnovljivih izvora, na primjer preko vjetrogeneratora ili solarnih postrojenja.

Iako je Habeck u Berlinu prošlog četvrtka rekao da se treba ubrzati tempo po pitanju ugradnje modernijih sustava grijanja, u pismenom priopćenju njegovog Ministarstva gospodarstva se ipak retorika malo ublažila: „Nitko neće uletjeti u podrum i iščupati ga." Misli se na stare sustave grijanja na naftu i plin, koje bi ministar htio zamijeniti novijim načinima grijanja.

80% ljudi se grije fosilnim gorivima

Svejedno su to bile oštre riječi njemačkog ministra. Jer se "semafor-koalicija” na početku svoje suradnje 2021. zapravo dogovorila da će konkretne prve korake po pitanju zabrane ugradnje novih postrojenja na grijanje na plin ili naftu napraviti tek početkom 2025.

U pismenom priopćenju Habeckovog resora stoji pak sljedeća formulacija: "Više od 80 posto potražnje za grijanjem se trenutnu pokriva uz izgaranje fosilnih energenata. Pritom u sektoru grijanja zgrada dominira zemni plin. Više od 40% plina koji potrošimo tijekom godine u Njemačkoj, mi trošimo za grijanje naših građevina, odnosno za opskrbu toplom vodom. Od oko 41 milijun kućanstava u Njemačkoj, skoro svako drugo se grije zemnim plinom."

Toplinske pumpe koštaju i do 25.000 eura

Otprilike 50% njemačkih kućanstava je dakle ovisno o plinu i nafti. Prelazak na alternative je skup pothvat, mnogi si ljudi to jednostavno ne mogu priuštiti. Toplinska pumpa za jednu obiteljsku kuću košta između 11.000 i 25.000 eura. Velika je to investicija, iako država troškove ugradnje subvencionira, pa i do 40% ukupnih troškova.

Habeckov plan je ambiciozniji od plana njemačke vladajuće koalicije, ono o čemu on govori je više od onoga što stoji u koalicijskom ugovoru SPD-a, Zelenih i FDP-a, koji su te tri stranke dogovorile u prosincu 2021. Njime je naime bilo predviđeno da sva nova postrojenja za grijanje od 2025. godine najmanje 65% topline moraju pokrivati iz obnovljivih izvora energije. A to, sudeći po navodima stručnjaka, nije moguće s postojećim sustavima grijanja na naftu ili plin – već samo s alternativnim sustavima, poput toplinskih pumpi.

A onda je još počeo rat u Ukrajini, što je pod veliki upitnik stavilo kompletnu opskrbu Njemačke energijom. U rekordnom tempu Njemačka se doduše gotovo u potpunosti oslobodila ovisnosti o uvozu ruske nafte ili plina, ali cijena je bila visoka – znatan rast troškova energije.

Nova svađa s FDP-om

Habeckovi planovi su razljutili koalicijskog partnera FDP-a. Šef Kluba zastupnika Liberalne stranke u Bundestagu Christian Dürr odmah je uzvratio: "Paušalne zabrane smatram pogrešnima, umjesto toga bi otvorenima trebali ostaviti sve opcije, i pobrinuti se za to da u budućnosti i klasični sustavi grijanja mogu raditi na klimatski neutralan način." Nema sumnje, u redovima koalicije se nazire novi konflikt između Zelenih i FDP-a.

Habeck se pritom suočava s dva velika problema: toplinske pumpe su skupe, a ministar želi "amortizirati” troškove za vlasnike nekretnine, a i stanoprimce, i to uz pomoć posebnog programa subvencija u visini od nekoliko milijardi eura. A koliko milijardi? To se još ne zna, ministar je to ostavio posve otvorenim. A tu je i drugi problem za Habecka: manjak stručne radne snage, odnosno ljudi koji bi masovno ugrađivali nove toplinske pumpe. Radne snage manjka i u sektoru solarne industrije, koja se u ovom trenutku žali na deficit od 200.000 radnika.

Lindner „koči"

A čini se da „zeleni" ministar najviše ljuti ministra financija Christiana Lindnera (FDP). Između Lindnera i Habecka naime već postoje određene napetosti, i to iz jednog posve drugog razloga – zbog razlika u mišljenjima po pitanju povećanja, odnosno visine budućih proračunskih izdataka za obranu. Nakon toga je Lindner „zakočio" proces usvajanja proračuna. U srijedu je on trebao u vladi prezentirati prijedlog budžeta za iduću godinu, ali od toga neće biti ništa, kako je potvrdio državni tajnik u Ministarstvu financija Florian Toncar (FDP): "I dalje brojni resori imaju prevelike planirane izdatke, odnosno nema na drugoj strani planova kako bi se novac mogao uštedjeti da bi se generalo moglo fokusirati na određena područja".

Nije teško shvatiti na koga je on pritom mislio – sigurno i na Habecka. No, ambiciozni ministar iz stranke Zelenih prošlog je četvrtka dobio podršku svog šefa, saveznog kancelara Olafa Scholza (SPD). On je u Berlinu rekao: „Od 2024. Mi ćemo svake godine instalirati po 500.000 novih toplinskih pumpi."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu