Kako uštedjeti dragocjenu vodu?

Voćke u agronomskom obrazovnom centru u Steinfurtu su pogođene aktualnom sušom. Grane su pune jabuka i krušaka no za konačno sazrijevanje nedostaje vode. Zbog toga se obilato zalijeva vodom iz vlastitog bunara. No s dragocjenom vodom se mora postupati pažljivo. „Mi zalijevamo navečer kako voda ne bi tako brzo isparila i to sporo direktno kod korijena“, kaže voditelj centra Klaus Krohme. No travnjaci između voćaka su požutjeli, ali ih usprkos tomu nitko ne zalijeva. „Sada zalijevati travu bi bilo čisto gubljenje vode.Travnjaci su otporni i potpuno će se povratiti kada ponovno dođu obilnije kiše“, kaže Krohme.

Štedni potencijal u svakodnevici

No voda se ne da uštedjeti samo u vrtu nego i u kućanstvu. Svaki stanovnik Njemačke u prosjeku dnevno potroši 123 litre vode. Od toga čitavih 27 posto otpada na ispiranje WC-a, daljnjih 36 posto na održavanje tjelesne higijene, proizlazi iz podataka Saveznog ureda za zaštitu okoliša. Uredi za zaštitu potrošača ukazuju na ogroman potencijal uštede vode u kućanstvima. Ako u kući postoji slavina koja ne brtvi dobro, prvo što treba učiniti je promijeniti brtvila. Ušteda se može postići i ugradnjom posebnih štednih tuševa, a slično rješenje se nudi i kod WC-a ugradnjom posebnih, štedljivih kotlića. Kod pranja rublja je također poželjno paziti na ekonomičnost tj. skrbiti za to da perilica za rublje bude puna.I svatko tko se tušira svakodnevno bi trebao razmisliti o svrsishodnosti ove navike. Tuširanje svakog drugog dana može uštedjeti ogromne količine vode, poručuju iz Ureda za zaštitu potrošača.

Spašavanje kišnice

Za stručnjake je, međutim, privatna potrošnja najmanji problem. „Kada ujutro popijete šalicu kave statistički gledano ste već potrošili 120 litara vode“, kaže hidrolog Jürgen Jessen. Problem je industrijska potrošnja vode. Za proizvodnju samo jednog automobila je potrebno 400.000 litara vode. Jessen jedno od rješenja vidi u cisternama za skupljanje kišnice.

Potencijal postoji i kod ponovnog korištenja otpadnih voda iz kućanstava poput vode nakon tuširanja ili kupanja koja se može jednostavnim filtrima pročistiti za ponovnu upotrebu, recimo za zalijevanje vrta ili ispiranje WC-a.

Neke ustanove već eksperimentiraju s vlastitim spremnicima za kišnicu. „Čak i u ovako sušnim godinama je dovoljno kišnice u spremniku“, kaže Lisa Heß voditeljica jednog centra za mlade u Dortmundu u kojem već neko vrijeme eksperimentiraju sa spremnicima za kišnicu. Spremnik je dijelom financirala i država koja želi postići to da u sljedećim vrućim i sušnim razdobljima ni kapljica pitke vode ne bude utrošena za zalijevanje vrta.

(tagesschau)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu