Kako su Instagram i Twitter podržali prosvjede u Kini

Na kraju je Peking popustio: nakon masovnih prosvjeda, kineska vlada ublažila je stroge mjere protiv širenja pandemije koronavirusa. Prije toga su građani izlazili na ulice i prosvjedovali protiv stroge karantene i zahtjeva za testiranjem, držali bdjenja sa svijećama, protestirali s praznim listovima papira u rukama. Neki prosvjedi nisu protekli mirno nego u sukobima s policijom.

Društvene mreže bile su važan faktor u prosvjedima: posebno je Twitter odigrao ključnu ulogu u širenju informacija. Platforma je zabranjena u Kini od 2009. godine, ali je ljudi u zemlji mogu koristiti putem VPN-a, servisa koji skrivaju pravu lokaciju korisnika i tako omogućuju pristup sadržajima koji su zabranjeni za neko područje.

Twitter nalog kao multiplikator

Pritom se posebno istaknuo jedan Twitter nalog. Pod pseudonimom "Li Laoshi" ili "Učitelj Li", anonimno su distribuirani bezbrojni video zapisi i slike koje su kineski građani prethodno slali vlasniku naloga kako bi pružili informacije o demonstracijama. Ovaj nalog prati više od 800.000 korisnika među kojima su mnogi novinari, akademici i oni koji pomno prate događaje u Kini.

Društvene mreže ne samo da pomažu u informiranju vanjskog svijeta, nego i Kineze obavještavaju o tome što se događa u njihovoj zemlji. "Dok većina videa i slika s prosvjeda na kineskim platformama društvenih medija kao što je Weibo nestane za nekoliko minuta, ovaj sadržaj može ostati dugotrajno na Twitteru", rekao je za DW administrator naloga, izvjesni Li, koji živi izvan Kine. Zbog toga su mnogi Kinezi htjeli zaobići mjere cenzure kako bi vidjeli što se u njihovoj zemlji dogodilo od početka pobune.

Na pitanje zašto je upravo njegov nalog postao važan izvor informacija, Li je odgovorio da, kada su prosvjedi počeli, nije bilo Twitter naloga koji bi objektivno dokumentirali događaje. "Mnogi dijele sličan sadržaj, ali ga dijele jako subjektivno obojeno", kaže Li. Kad Kinezi već zaobiđu blokadu društvenih mreža, tada žele pratiti naloge "koji trezveno objašnjavaju što se dogodilo, bez pretjeranog subjektivnog upliva i emotivnog naboja."

Povežite društvene mreže

„Mnogi Kinezi koriste zapadne društvene mreže, što pokazuje veliki broj objava i komentara", kaže Yaqiu Wang, istraživač u organizaciji za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) u odjelu za Kinu. "Iako se obično ne čini da ima previše Kineza na Twitteru, kritični trenuci poput ovih pokazuju da mnogi Kinezi još uvijek dobivaju informacije iz ovog izvora."

Prema Yaqiu Wangu, Instagram je odigrao važnu ulogu u širenju informacija o prosvjedima u različitim zemljama. Mnogi kineski studenti iz inozemstva su navodno sudjelovali u prosvjedima nakon što su pročitali relevantne informacije na ovoj internetskoj platformi.

Sid, student iz Kine, organizirao je nekoliko događaja na Sveučilištu Oxford.Počelo je bdjenjem nakon što je deset ljudi poginulo u požaru u stambenoj zgradi u Urumćiju tijekom karantene.Učenici su, između ostalog, koristili Instagram i Twitter kako bi obavijestili o svojim aktivnostima.

Prosvjedi su organizirani i na drugim sveučilištima. Sid vjeruje da društveni mediji igraju ključnu ulogu u održavanju dinamike ovog transnacionalnog pokreta. "Zbog režima u Kini koji prakticira cenzuru, većinu poruka u zemlji teško je širiti", rekao je Sid. No, na vrhuncu sukoba bilo je čak moguće pratiti što se događa na prosvjedima u Šangaju i drugim dijelovima svijeta i to uživo na Instagramu.

Student vjeruje da su Twitter i Instagram Kinezima postali najvažnije platforme za informiranje. "Oni pomažu u formiranju i održavanju bliske veze između građana Kine i Kineza u inozemstvu."

Istraživač Yaqiu Wang to potvrđuje. Prosvjedi u inozemstvu "odražavaju decentraliziranu prirodu pokreta. Ljudi se okupljaju nakon što pročitaju informacije na društvenim mrežama i tako razvijaju osjećaj lokalnog zajedništva."

Sveprisutni duh Tiananmena

Jedan od onih koji imaju iskustva s prosvjedima protiv kineskog vodstva je Zhou Fengsuo. Aktivist je bio studentski vođa tijekom demonstracija na Trgu Tiananmen 1989. u Pekingu i predsjednik je organizacije za ljudska prava Humanitarian China.

Zhou također naglašava važnu ulogu koju su društveni mediji igrali posljednjih tjedana. "Kinezi su Twitter, Instagram i Telegram pretvorili u virtualne prostore gdje se mogu okupljati, dijeliti informacije i mobilizirati." Situacija je "još bolja" nego tijekom prosvjeda na Tiananmenu."Kineska komunistička partija ne može lako intervenirati i kontrolirati ideologije koje kruže ovim virtualnim trgovima."

Bez obzira na to kako će se ovaj pokret dalje razvijati, on je definitivno mlađoj generaciji pomogao da shvati koliko je važno "uzeti svoju sudbinu u svoje ruke", kaže jedna aktivistica. I dodaje: "To je bio i duh prosvjeda na Trgu Tiananmen, kada mladi više nisu htjeli prihvatiti život pod kontrolom režima.”

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu