1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Zdravlje

Kako spasiti cjepivo od bacanja?

Ines Eisele
29. srpnja 2022

Mnogi ljudi širom svijeta još uvijek nisu cijepljeni protiv koronavirusa. U isto vrijeme milijuni doza cjepiva završe neiskorištene u smeću. Ali, nije lako izbjeći stvaranje viška zaliha.

https://p.dw.com/p/4EaZW
Bačene bočice s cjepivom protiv korone
U Njemačkoj je u pola godine bačeno gotovo 4 milijuna doza cjepiva protiv koroneFoto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance

Tijekom proteklog vikenda je zgražanje mnogih izazvala vijest da je prema zvaničnim podacima u Njemačkoj u razdoblju od prosinca 2021. do kraja lipnja ove godine za 3,9 milijun doza cjepiva Moderne, istekao rok trajanja. Sada se to cjepivo mora baciti.

Ova informacija je proizašla iz odgovora njemačkog ministarstva zdravstva na zastupničko pitanje zastupnika u Bundestagu Stephana Pilsingera. On od njemačke vlade traži da novac poreznih obveznika „ne baca besmisleno kroz prozor". Ali, kako se izračunava količina doza cjepiva koje treba naručiti? I kako se može osigurati da manje količine na kraju ostanu neiskorištene i da ih se ne mora bacati?

Virolog Jeffrey V. Lazarus s kolegama u stručnom časopisu British Medical Journal (BMJ) navodi da se u nekim zemljama nepotrebno baca i do 30 posto cjepiva. Kao važan razlog navodi nejednaku distribuciju cjepiva protiv korone između zemalja s visokim i srednjim dohotkom, te zemalja s niskim dohotkom.

Cijepljenje
Tko se dosada nije cijepio, teško će na to pristati u budućnostiFoto: Angelika Warmuth/dpa/picture alliance

Prvi od početka pandemije cjepivo naručuju direktno od proizvođača, čime se podriva pokušaj da se distribucija regulira pravedno i efikasno putem međunarodne inicijative COVAX. Sada se navodi da stope cijepljenja stagniraju, posebno u ovim bogatim državama, tako da se gomilaju viškovi.

Doniranje viška cjepiva nije tako jednostavno

Zar se nisu gotovo četiri milijuna doza cjepiva Moderne, koje su sada višak, jednostavno pokloniti drugim zemljama? To i nije tako lako. Tijekom pandemije koronavirusa su secjepiva često donirala siromašnijim zemljama tek kada su bila kratko pred iticanjem roka trajanja.

„Oni tada jedva da su imali šanse na vrijeme iskoristiti to cjepivo, velikim dijelom zbog toga što su se često morale boriti s logističkim poteškoćama“, objašnjava Michael Stolpe, koji vodi projektno područje „Globalna zdravstvena ekonomija“ na Institutu za svjetsku ekonomiju u njemačkom gradu Kielu. "Tako je cjepivo protiv korone na kraju uništavano tamo gdje je bilo najpotrebnije", kaže Stolpe.

Osim toga, trenutno se čini da COVAX nema potrebe za novim donacijama. Glasnogovornica njemačkog ministarstva zdravstva je izjavila da "globalna ponuda cjepiva trenutno daleko premašuje potražnju".

Teško je procijeniti koliko doza cjepiva će biti potrebno

Stolpe također ističe da je općenito za zarazne bolesti teže procijeniti potrebu za cjepivom i lijekovima nego kada se radi o nezaraznim bolestima. „Na primjer, možemo vrlo dobro predvidjeti koliko će ljudi u starosnoj dobi oboljeti od raka i, shodno tome, koliko će lijekova biti potrebno. S druge strane do nedavno ntiko nije znao da će se zaraza uopće pojaviti. A nakon više od dvije godine pandemije, također je nejasno kako će se stvari nastaviti", kaže Michael Stolpe.

On smatra da je glavni razlog za bacanje neiskorištenog cjepiva u tome što je kod 22 posto dosada necijepljenih vrlo mali broj spreman to sada učiniti. Mnogi vjerovatno čekaju cjepivo koje je prilagođeno novim mutacijama virusa, a to se očekuje na jesen.

Kako bi se povećao broj cijepljenih, a time i indirektno smanjile stope bacanja vakcina, ekonomist Stolpe smatra da bi umjesto pokušaja uvođenja obveznog cijepljenja, koji je ionako propao u Bundestagu početkom travnja, jedna od mogućnosti bila uvođenje premija za cijepljenje. A po istom modelu bi z u razvoju mogle bi biti financijski nagrađene za uspješne kampanje cijepljenja.

Smislenije i plansko naručivanje cjepiva

Naručivanje i dobro organizirano korištenje vakcina također bi se moglo poboljšati u mnogim slučajevima. Bogatije zemlje su, poput Njemačke, naručile cjepivo protiv korone koristeći portfolio pristup, što znači da se oslanjaju na širok spektar vakcina kako bi imali alternative i kako bi građanima mogli ponuditi nekoliko opcija. To može imati smisla, ali prema riječima glasnogovornice njemačkog ministarstva zdravstva, "logična posljedica" je da neke doze ostaju.

Laboratorij BioNTech-a
Proizvođači cjepiva traže način kako dozama produžiti vijek trajanjaFoto: Thomas Lohnes/AFP/Getty Images

Jeffrey Lazarus, koji predaje na Sveučilištu u Barceloni, između ostaliog, zahtijeva da zemlje barem evidentiraju podatke o uništenim doza vakcina i učine ih transparentnim. Na taj način bi se mogli izvući zaključci o uzrocima i protiv toga bi se moglo boriti. Osim toga on poziva na "poboljšano praćenje i pravovremenu preraspodjelu viška cjepiva".

Bilo kako bilo, prilično je sigurno da će se i narednih mjeseci uništavati neiskorišteno cjepivo. Nada je, međutim, da će se te količine barem smanjiti, ako se poduzmu potrebne mjere. Njemačko Ministarstvo zdravstva, na primjer, već se obvezalo da će koristiti novu metodu za predviđanje potrebnih količina, kako bi ubuduće bolje procijenio koliko je Njemačkoj doza uopće potrebno. A istovremeno i proizvođači rade na produžavanju roka trajanja svojih cjepiva.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu