Kako se EU želi suprotstaviti lažnim vijestima?

„Ne želimo uspostaviti ministarstvo za istinu", rekao je povjerenik Europske unije za sigurnost Julian King u Bruxellesu. Ne radi se ovdje o totalnoj kontroli kao u romanu Georgea Orwella „1984", izjavio je on i dodao: „Mi nećemo odlučivati što je ispravno, a što pogrešno", obećao je King. To ostaje u rukama korisnika interneta. Oni trebaju, kaže povjerenik, uz pomoć novih alata biti u mogućnosti bolje prepoznati što je lažna vijest, tko stoji iza kojeg sadržaja i tko plaća za koji sadržaj. Sloboda izražavanja definitivno neće biti dovedena u pitanje.

Da bi se to postiglo povjerenik EU-a predlaže set novih mjera koje omogućuju dobrovoljnu samokontrolu velikih online-platformi i tzv. društvenih medija kao što su Twitter, Snapchat i Instagram. "Fake news" bi mogle ugroziti koheziju društva u EU-u, rekao je Julian King. Upravo prije izbora za Europski parlament koji se održavaju u svibnju iduće godine i mogućeg utjecaja lažnih vijesti, mora se biti "izuzetno oprezan”.

Evo najvažnijih prijedloga Europske komisije:

- Do ljeta bi trebao biti razrađen katalog kriterija s kojim bi se mogle prepoznati dezinformacije. Katalog bi trebao biti izrađen u suradnji s internetskim kompanijama, tražilicama, medijima i oglašivačima. Definicija „fake news" je već kontroverzna. Dok američki predsjednik kao glavnog krivca za lažne vijesti optužuje CNN, Europska komisija misli na ruske farme trolova koje šire lažne informacije. Povjerenik EU-a King posebno je upozorio da je širenje lažnih informacija službena ruska ratna doktrina.

- Treba formirati neovisnu europsku mrežu „fact-checkera". Treba podržati postojeća nastojanja pojedinih medija da provjeravaju vijesti i izjave političara kroz istraživanje činjenica i to organizirati diljem Europe.

- Internet platforme treba potaknuti da dobrovoljno uspostave sustav označavanja vijesti i postova. Pouzdanost treba označiti različitim zastavama ili bojama. Trebalo bi biti prepoznatljivo tko je što podijelio i kada, i je li širenje sadržaja plaćeno. Ovo "praćenje” postova na internetu je ključni faktor u stvaranju povjerenja, poručuju iz Europske komisije.

- Korisnici interneta trebaju biti bolje informirani tko ih „hrani" kojim postovima i kako funkcioniraju algoritmi koji biraju ono što se prikazuje. Europska komisija želi da kriteriji koje koriste ovi programi budu javni.

- Pri prepoznavanju i brisanju lažnih vijesti trebalo bi se u suradnji s internetskim tvrtkama osloniti na umjetnu inteligenciju i algoritme koji bez ljudske pomoći kontroliraju internet i mogu prepoznati trolove i krivotvorene profile korisnika.

Do listopada 2018. godine povjerenik EU-a Julian King već želi vidjeti prve efekte i poboljšanja. Poslije toga treba biti odlučeno jesu li ove dobrovoljne mjere dovoljne ili su ipak potrebni novi zakoni. King opravdava svoje prijedloge mišljenjem korisnika u EU-u. 83 posto ispitanih su u jednom ispitivanju javnog mnijenja izjavili da misle da lažne vijesti na internetu predstavljaju „opasnost za demokraciju". 60 posto njih je reklo da ne znaju zašto im Twitter, Facebook ili druge platforme prikazuju ove ili one sadržaje, a samo 26 posto ispitanika vjeruju da su online mediji vjerodostojni. Najveću stopu povjerenja uživaju novine, radio i televizija sa 70 posto.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.