Kako provoditi zakone u dejtonskoj BiH?

Kada je referendumska euforija splasnula Tužiteljstvo BiH priopćilo je da se već 20 dana provode aktivnosti u vezi s neizvršavanjem odluke Ustavnog suda BiH o zabrani održavanja referenduma o Danu Republike Srpske (RS). U svojstvu osumnjičenog na saslušanje je pozvan predsjednik RS-a Milorad Dodik. On kaže da se ne boji uhićenja i da je ta priča „pokriće za one koji su htjeli zaustaviti referendum".

Istog dana (ponedjeljak, 26.9.) Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH pokrenuo je disciplinsku tužbu protiv glavnog tužitelja BiH Gorana Salihovića. Iako ga terete za više djela, ni Salihović se ne boji optužbi. „Odbacujem sve navode, sve je to montirano. Prijavili su me zato što sam otvorio istragu protiv Dodika i što je on prvi put dobio poziv da se javi u Tužiteljstvo BiH", ističe Salihović.

Mektić – Salihović

Žestoke kritike na račun Salihovića iznosi i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. „Pozivajući danas Dodika na saslušanje, glavni tužitelj pokušava amortizirati disciplinski postupak koji je protiv njega pokrenut. Zašto je zabranio pozivanje Dodika na saslušanje u predmetu 'Pavlović banka', odnosno kupovine vile u Beogradu? Zašto se tada štitilo predsjednika RS-a, a danas ga se poziva na saslušanje? To su političke kalkulacije glavnog tužitelja i nama to ne treba", kaže Mektić za Deutsche Welle.

Negirajući da je kočio istrage protiv visokih dužnosnika, Salihović najavljuje nove optužnice. „U slučaju Bobar banke u srijedu će biti podignuta optužnica. Čekali smo određene podatke iz Hrvatske putem instituta međunarodne pravne pomoći. Što se tiče Pavlović banke, i tu čekamo jer imamo pet međunarodnih pravnih pomoći, od Sjedinjenih Država do Srbije", pojašnjava Salihović u priopćenju iz državnog Tužiteljstva. U priopćenju se ističe i da je Tužiteljstvo „pod velikim političkim pritiscima, koji predstavljaju zloupotrebu određenih pojedinaca unutar institucija u političke svrhe".

Ponovo se najavljuju uhićenja „krupnih riba"

Ministar Mektić kaže da, usprkos složenoj političkoj situaciji i oštroj nacionalističkoj retorici, dolazi vrijeme u kojem će i visoki političari koji su prekršili zakon polagati račune pred građanima „za velike pljačke i uništavanje ogromnih privrednih i drugih resursa". „Zato mora postojati jaka veza između Tužiteljstva i policijskih struktura u ovoj zemlji. Zato sam otvoreno rekao tužiteljima 'bit ćemo vaš servis u punom smislu te riječi'. Kazao sam im da će sve što bude zavisilo od nas, biti i učinjeno. Policijske i sigurnosne agencije moraju raditi svoj posao. To sam jasno rekao i direktorima sigurnosnih agencija", kaže ministar sigurnosti BiH Mektić.

Kako se na konkretne akcije u ovoj zemlji suviše dugo čeka, postavlja se pitanje imaju li nadležni kapacitet za provođenje zakona? Ne radi se samo o zabrani entitetskog referenduma. 91 odluka ovog Suda nije provedena. Tako, primjera radi, zbog neprovođenja sudskih odluka u Mostaru već osam godina nema izbora, a „Sejdić i Finci" još nisu ravnopravni s „konstitutivnima".

Analitičari nisu iznenađeni što je disciplinska tužba protiv glavnog državnog tužitelja pokrenuta u istom danu u kojem je tužitelj pozvao na saslušanje predsjednika RS-a. U komentaru za Deutsche Welle profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu dr. Zarije Seizović kaže da „BiH nije suverena država" i da, kao takva, zavisi od političke volje inozemnih mecena.

Ključni problem - dejtonski državno-pravni ustroj

„Situacija kojoj svjedočimo (zahtjev za suspenziju glavnog tužitelja Salihovića i poziv na saslušanje u svojstvu osumnjičenog predsjedniku RS-a Dodiku) rezultat je činjenice da je Vijeće za implementaciju mira zauzelo čvršći stav po pitanju neefikasnosti pravosuđa i ponašanja predsjednika RS-a. U tom smislu treba sagledavati ta događanja. U BiH se ništa ne događa slučajno. Ovi potezi naših organa posljedica su bazičnoga konsenzusa najvažnijih međunarodnih igrača u vezi s bosansko-hercegovačkom domaćom političkom scenom. Bez inozemnog faktora, organi BiH nemaju sposobnost niti iza toga stoji odgovarajuća politička volja, da vrše svoju nadležnost, kako u oblasti pravosuđa (kaznenog prava) tako i u svim drugim oblastima funkcioniranja države", kaže Seizović.

Naš sugovornik smatra da je to posljedica „despotske vladavine etno-nacionalnih oligarhija" koju je omogućio dejtonski državno-pravni ustroj. „Ovaj ustroj ugrađenim institucionalnim mehanizmima blokiranja političkog odlučivanja i izvaninstitucionalnim dealovima pokazuje da državni organi ne mogu vršiti svoju nadležnost na način na koji bi to trebali činiti, što BiH čini nefunkcionalnom državom", zaključuje profesor Seizović.