Kako pomoći privredi jugoistoka Europe?

Herbert Stepić je zaposlenik banke Raiffeisen International i godinama se bavi investicijama u države jugoistoka Europe. "Europa u prvom redu mora razmisliti o svojim visokim porezima. Porezne stope od 40 posto mogu biti faktor koji će odbiti investitore i nagnati ih da odu negdje drugdje, gdje su porezi manji", izjavio je on na skupu pod nazivom Vienna Economic Forum (VEF) u Beču, glavnom gradu Austrije. Cilj foruma je poticanje suradnju privreda u regiji. Članice ovog foruma su, osim Austrije, države Zapadnog Balkana i druge države srednje i istočne Europe.

Stepić je istakao kako se regulative o radu banaka u Europi razlikuju od države do države. "Banke sada moraju raspolagati rezervama kapitala kako se ne bi našle u situaciji da ih države moraju spašavati novcem iz državnih budžeta. To je u redu. Ali, koliko kapitala je potrebno? U jednoj zemlji je to sedam posto ukupnog kapitala banke, u drugoj je to 23, a u trećoj čak 50% kapitala. Ako je neka banka aktivna na međunarodnom tržištu financija, ona prilikom investiranja u jugoistočnoj Europi mora ispuniti stotine različitih propisa." To otežava investicije, a "poznato je da se u Europi u 80 posto slučajeva poslovi financiraju preko banaka", navodi Stepić.

"Potrebno ostvariti dobre odnose među državama"

Pri tome su upravo jugoistoku Europe potrebne investicije, i do njih mora doći bez birokratskih prepreka kako bi se moglo djelovati na razini cijelog kontinenta, a ne samo na razini EU. Samo na taj način Europa može ostati konkurentna na međunarodnom planu i samo tako je europsko tržište dovoljno veliko da bude konkurencija američkom ili azijskom. Na to ukazuje i Erhard Busek. On je predsjednik foruma VEF koji već godinama raspravlja o investicijama na jugoistoku Europe. "U prvom redu potrebno je ostvariti razmjenu i dobre odnose među samim državama regije, koje bi onda, u paketu, mogle biti povezane s EU i tako doprinijeti sveukupnom privrednom rastu", kaže Busek.

U jugoistočnoj Europi ima mnoštvo sektora pogodnih za investicije. Stručnjaci koji su se okupili na forumu u Beču su jedinstveni u tome. To su prvenstveno infrastrukturni projekti, energetski sektor, te sektor telekomunikacije i turizma. Na tom planu je aktivna Europska banka za obnovu i razvoj u kojoj je za regiju Zapadnog Balkana zadužen Holger Muent. "Mi smo angažirani na povezivanju tih država cestama, željeznicom i na povezivanju elektroenergetskih sustav. Upravo protekle godine smo u Makedoniji okončali jedan veliki projekt na željeznici, na koridoru 8, koji povezuje istok i zapad Balkana." Ove godine su aktivni na jednom sličnom projektu na Kosovu. "U pogledu cestovnih veza se nadamo da ćemo do kraja ove godine okončati još jedan projekt na izgradnji koridora 5c u Bosni i Hercegovini", kaže Muent.

Bolje certificiranje proizvoda

Ovi koridori će se vezati za važne europske koridore, što će i zemlje regije približiti EU. U načelu se, međutim, radi na tome da se stvori prostor na kojem će dobro funkcionirati interna razmjena roba i usluga.

Stručnjaci ovog foruma smatraju da ima prostora i za poboljšanje certificiranja i registracije proizvoda. Ako neki proizvod ima certifikat za Bugarsku, onda nema razloga da mu je potreban novi certifikat za Rumunjsku, tvrdi se. Napredak na tom polju kao i stvaranje dobre političke klime zadatak je koji je na dnevnom redu takozvanog Berlinskog procesa koji organizira sastanke političkih lidera i menadžera. Oni rade na poboljšanju privrednih veza i privlačenju investicija u zemlje Zapadnog Balkana.

Nove prometnice za jugoistok Europe

Neke firme već profitiraju od toga. Poboljšanje cestovnih veza dovelo je do jačanje pozicije Austrijske pošte u regiji. Ona je u međuvremenu prisutna u Hrvatskoj, Slovačkoj, Turskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te u Crnoj Gori. U tim državama ova firma ima 17.000 vozila za dostavu paketa. To je udesetostručilo promet koji ostvaruje ovaj koncern, donijelo nova radna mjesta, ali je dalo i novi impuls cjelokupnoj europskoj privredi.

Otvaraju se šanse i za poduzeća s jugoistoka Europe. Bolje prometne veze tako idu na ruku bugarske farmaceutske kompanije Sopharma. Menadžer ove firme Ognian Donev kaže: "Kada smo bili mali proizvođač, imali smo 200 radnika. Danas, kada smo aktivni na polju pružanja medicinskih usluga, imamo 1.200 suradnika." Sopharma je u međuvremenu proizvodnju prebacila u Ukrajinu, Srbiju i Bjelorusiju. "Odlučujući faktor uspjeha je bilo to što se transport naše robe preko granica odvijao bez problema", tvrdi Donev.

Ipak, jedan problem je i dalje prisutan, čak i s poboljšanim cestovnim vezama i intenziviranom privrednom suradnjom. "Europa jednostavno ima previše granica", kaže bankar Herbert Stepić. I dodaje da bi u interesu svih Europljana bi bilo kada bi one prestale biti prepreka privredi.