Kako pokrpati proračunsku rupu nakon Brexita?

Povjerenik Europske komisije za proračun Günther Oettinger želi rupe u proračunu koje će nastati kada Velika Britanija iziđe iz Europske unije, začepiti – plastikom. Oettingerova čarobna formula glasi: porez na plastične vrećice i plastičnu ambalažu. „Plastični otpad je glavni ekološki problem budućnosti", poručio je neki dan proročanski Oettinger u Bruxellesu. Novi porez bi praktički značio ubiti dvije muhe jednim udarcem. Izbjeći otpad i pokrpati rupe u proračunu koje će nastati kada od 2020. prestane u njega pritjecati novac iz Velike Britanije.

Uštede na svemu osim na obrazovanju

No plastika, to je već sad jasno, neće biti u stanju popuniti rupu od 15 posto koju će prouzročiti Britanci svojim odlaskom. Pola manjka bi trebalo biti nadoknađeno mjerama štednje, a druga polovica višim uplatama zemalja članica kao i drugim mjerama poput povećanja poreza. Europska unija svake godine podijeli oko 150 milijardi eura. To otprilike odgovara jedan posto ukupnog privrednog učinka EU-a. Ovaj postotak bi, prema željama povjerenika Oettingera, trebao porasti na „1,1 posto plus X". I to za potrebe financiranja „novih tereta" poput zbrinjavanja izbjeglica, borbe protiv uzroka izbjeglištva kao i borbe protiv terorizma. S druge strane bi se trebalo uštedjeti u gotovo svim proračunskim segmentima s izuzetkom istraživanja i obrazovanja, posebice kad je u pitanju program stipendija „Erasmus".

Bez posebnog proračuna za zonu eura

Novac bi se trebao kratiti i u poljoprivrednom sektoru, dosadašnjoj  „svetoj kravi" zahvaljujući prije svega Francuskoj koja je najveći korisnik ovog dijela budžeta. No novi francuski predsjednik, reformski raspoložen, je spreman i u ovom sektoru odobriti mjere štednje. Emmanuel Macron je istodobno očekivao da Europska komisija zauzvrat predloži poseban proračun za zonu Eura. No te želje je povjerenik Oettinger odbacio kao „ne baš smislene". „Na 19 zemalja u zoni eura već sad otpada 85 posto proračuna EU-a. Zašto bi izostavili ostalih 15 posto", objašnjava Oettinger i dodaje kako je cilj Europske komisije da što je prije moguće sve članice EU-a uvedu euro. Povjerenik za proračun je objasnio kako zbog izlaska Velike Britanije iz EU-a zemlje koje više uplaćuju u proračun nego što iz njega dobivaju trebaju računati s „umjerenim" povećanjem uplata. Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel, koji je i sam početkom tjedna sudjelovao na sastanku o proračunu, je objavio kako Njemačka „nema problema" s umjerenim povećanjem. No to je, kako je naglasio, „privatno mišljenje". Koji je službeni stav Njemačke treba pričekati dok se napokon ne oformi nova vlada. U listopadu je Berlin izričito naglasio da kao žrtva mjera štednje ne smiju pasti subvencije za istočni dio Njemačke. No čini se kako bi upravo to mogao biti slučaj. Žestoki otpor novom budžetu dolazi od novoizabrane austrijske desno orijentirane vlade. Novi EU-ministar ove zemlje Gernot Blümel je najavio kako Austrija „ni u kojem slučaju" neće plaćati više nego dosad i dodaje kako mu nije jasno zašto manji EU treba veći proračun. Oettinger je odmah najavio kako će nakon Brexita biti smanjen opseg ljudstva u Bruxellesu.

Otpor štednji

S druge strane, zemlje članice koje više primaju iz zajedničke blagajne nego u nju uplaćuju, su najavile otpor mjerama štednje. Iz Mađarske npr. koja ne razumije zašto bi se mijenjala proračunska politika koja je dosad „postigla mnogo". Slični glasovi pristižu iz Poljske koja tvrdi kako „ima pravo" na novac koji je dobivala i dosad. EU trenutno ionako razmišlja kako da financijskim mehanizmima kazni one zemlje koje se ne drže europskih pravila, a među njima su upravo Mađarska i Poljska.

Oettinger je najavio kako će na kraju svi biti prisiljeni načiniti pomake kako bi se na kraju došlo do rješenja. Jedno je sigurno: vremena je malo jer proračun treba biti gotov do svibnja i prihvaćen do kraja godine kako ga se ne bi zloupotrebljavalo u predizbornoj kampanji tijekom izbora za Europski parlament sljedeće godine.