Kako iz BiH na rad u Njemačku?

Faruk Pirić je odlučio potražiti sreću na Zapadu. Ovaj arhitekt iz Sarajeva je u internetu potražio adrese nekoliko tvrtki iz Njemačke i odlučio preuzeti inicijativu: "Ja sam se prijavio na internetskim stranicama nekoliko arhitektonskih ureda u Njemačkoj. Tri-četiri firme su bile zainteresirane i pozvale me na razgovor za posao."

Nakon toga je sve išlo vrlo brzo. Dobio je ugovor s kojim je otišao u njemačko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini i za tri mjeseca se našao u Refrathu nadomak Kölna gdje radi kao voditelj projekta.

Stručnjaci imaju šansu

Državljani BiH inače nemaju pravo tražiti posao na njemačkom tržištu rada, osim ako nemaju priznatu sveučilišnu diplomu i imaju konkretnu tvrtku koja im nudi radno mjesto, kaže Beate Raabe iz Centrale za zapošljavanje stručnjaka pri njemačkoj Agenciji za rad. U tom slučaju se može dobiti takozvana "Plava karta" koja omogućava dolazak stručnjaka ako im njemački poslodavac ponudi plaću od najmanje 46.400 eura godišnje ili 36.192 eura u deficitarnim zanimanjima, navodi Raabe.

"U Njemačkoj u ovom trenutku postoji deficit liječnika, inženjera strojarstva i elektrotehnike te informatičara", kaže ona. 

Samo u ovim branšama nepopunjeno je 120.000 radnih mjesta, navodi Institut za njemačko gospodarstvo. Beate Raabe ističe kako su njemačke vlasti pokrenule i posebnu internetsku stranicu www.make-it-in-germany.com na kojoj zainteresirani mogu pronaći više informacija.

Raabe kaže kako građani BiH s hrvatskom putovnicom ulaskom Hrvatske u EU stječu ista prava kao i svi ostali građani ove nove članice. Ipak, već ranije su njemačke vlasti odlučile da za hrvatske državljane u prve dvije godine nakon ulaska u Uniju vrijede isti propisi kao i dosada. Oni su u nešto povoljnijem položaju jedino zbog toga što kao sezonski radnici u Njemačkoj mogu boraviti šest mjeseci. 

Nedostatak medicinskog osoblja

Međutim, Njemačkoj ne nedostaju samo inženjeri i liječnici. Već postoji zahtjev iz Njemačke upućen Bosni i Hercegovini da odobri slanje osoblja za njegu starih i bolesnih. U skladu s time je i Vijeće ministara BiH prošli tjedan odobrilo državnoj Agenciji za rad i zapošljavanje pokretanje procesa potpisivanja odgovarajućeg sporazuma s njemačkom Agencijom za rad.

Boris Pupić iz državne Agencije za rad i zapošljavanje očekuje da će sporazum biti potpisan uskoro i da bi u prvi mah posao moglo dobiti 200 do 250 medicinara iz BiH. Oglasi za te poslove bit će objavljeni u svim uredima za zapošljavanje širom BiH. Konačnu odluku o tome koji kandidati će dobiti posao donosi isključivo njemački poslodavac.

Otvoriti četvere oči

Pupić kaže da i brojne privatne agencije nude posredovanja u traženju posla, no da neke od njih varaju građane pa zato u državnoj agenciji provjeravaju i poslodavce. "Mi od poslodavaca koji nam se obrate tražimo da preciziraju sve troškove: plaću, troškove prijevoza i smještaja, imaju li radnici zdravstveno i mirovinsko osiguranje... Tako zainteresirane osobe odmah mogu znati isplati li im se odlazak u inozemstvo ili ne."

Agencija nudi i tromjesečni boravak u Njemačkoj studentima koji se ne nalaze na završnim godinama studija. Studenti za poslove koji su uglavnom vezani za ugostiteljstvo i poljoprivredu prvo moraju polažiti ispit iz njemačkog jezika, što se obavlja u samoj agenciji. Prošle godine je tako u Njemačku otišlo oko 80 studenata, kaže Pupić. On dodaje: "U travnju ove godine očekujemo prve ponude za zapošljavanje tijekom studentskih praznika. Tek tada ćemo konkretno znati koliko mjesta možemo ponuditi studentima iz BiH."

Socijalna godina kao opcija za medicinare

Sporazumu o dolasku medicinskog osoblja iz BiH sigurno će se obradovati Sead Kozličić, vlasnik tvrtke Medical Care iz Sindelfingena, koja se bavi njegom bolesnika i starijih osoba. On je dosad doveo 12 radnika iz BiH na temelju propisa o takozvanoj socijalnoj godini. Posebne tvrtke iz socijalnih djelatnosti, u koje spada i Medical Care, mogu tako dovesti osobe mlađe od 26 godina na godinu dana uz mogućnost produženja ugovora na dodatnih šest mjeseci. Osobe starije od 26 godina mogu takođe doći na godinu dana, ali pozivajući se na jedan drugi propis, takozvani "Bundesfreiwilligendienst", koji je stupio na snagu nakon što je ukinuto civilno služenje vojnog roka.

Pri tome veliku olakšicu predstavlja ukoliko netko već ima nostrificiranu svjedodžbu medicinskog tehničara, odnosno njegovatelja.

Ako neće BiH, hoće Kina

Prihodi od tog posla nisu toliko veliki, ali su dovoljni za normalan život, kaže Kozličić. On dodaje da BiH mora požuriti sa sklapanjem sporazuma s Njemačkom o dolasku medicinskog osoblja jer Nijemci već razmišljaju čak o dovođenju radne snage iz Kine.

"Njemačka ima akutni problem s osobljem za medicinsku njegu. Trenutno je, prema raznim izvorima, ovdje otvoreno od 700.000 pa čak i do milijun radnih mjesta za medicinske sestre odnosno medicinske tehničare. Osim toga, ljudi iz BiH imaju neku vrstu socijalne predispozicije za taj poziv. U BiH je uobičajeno da se starije i oboljele osobe njeguju u krugu obitelji. U Njemačkoj to nije slučaj. Nijemci se zato rijetko odlučuju da se uopće posvete tom pozivu", objašnjava Kozličić. 

Što se tiče odljeva radne snage iz BiH, Kozličić kaže kako bi odlaskom radnika u Njemačku BiH riješio velike socijalne probleme koje ima i da bi tako mogao računati i na dodatnu financijsku injekciju: "Ne smijemo zaboraviti da je dijaspora najveći ulagač u BiH i da šalje milijarde maraka u domovinu."

Kruh sa sedam kora

Ipak, ni u Njemačkoj ne teče svuda med i mlijeko, a gastarbajterski kruh ponekad ima i sedam kora. Ne radi se samo o novcu i zaradi, nego i o potpuno drugačijim običajima, načinu života, kulturi...

Što se tiče Faruka Pirića s početka ove priče, ni radno mjesto voditelja projekta nije moglo ublažiti nostalgiju i smanjiti daljinu koja ga dijeli od obitelji: "Ja sam sada u fazi odluke da li da ostanem ili da se vratim u BiH. Razlozi za to su privatne prirode."