1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako do titule "svjetska kulturna baština"?

24. lipnja 2009

U Sevilli se upravo održava godišnja sjednica UNESCO-ovog komiteta za kulturnu baštinu. Njemačka odluke očekuje s nestrpljenjem, jer bi mogla izgubiti jednu i dobiti drugu atrakciju na popisu svjetske kulturne baštine.

https://p.dw.com/p/IaO2
Logo UNESCO-a
Uskoro tisuću mjesta na UNESCO-ovom popisu svjetske kulturne baštine

UNESCO-ov komitet danas (24.6.) odlučuje o tome hoće li dolini rijeke Labe na području grada Dresdena oduzeti status svjetske kulturne baštine, koji joj je dodijeljen tek 2004. godine. Na tom se području, osim prirodnih ljepota, nalaze i brojne barokne građevine, dvorci i vile, kao i stare seoske jezgre. Razlog za oduzimanje statusa je gradnja mosta preko Labe, od koje gradske vlasti ne žele odustati. Riječ je o mostu s četverotračnom autocestom, koji, prema mišljenju stručnjaka, znatno narušava izgled tog jedinstvenog riječnog krajolika. No, kako tvrde poznavatelji, Dresden će najvjerojatnije lako preboljeti gubitak ove laskave titule, jer on turistima ima daleko više toga za ponuditi osim doline Labe.

Gradnja mosta preko Labe
Most u Dresdenu se gradi unatoč upozorenjima UNESCO-aFoto: AP
Dvorana u kojoj se održava sjednica komiteta
Komitet UNESCO-a zasjeda u Sevilli u Španjolskoj od 23. do 30. lipnjaFoto: picture-alliance/ dpa

Istovremeno će pasti i odluka o uvrštenju plitkog priobalnog područja na njemačkoj obali Sjevernog mora na popis svjetske kulturne baštine, tako da će Njemačka vjerojatno izgubiti jednu i dobiti drugu atrakciju na tom popisu.

Pogled odozgo na priobalno plitko područje na Sjevernom moru
Nacionalni park Wattenmeer na sjeveru Njemačke ozbiljan je kandidat za uvrštenje na popisFoto: Mogens Engelund, Wikipedia

Dvogodišnja procedura i stotine stranica

No, kako se uopće dolazi do te laskave titule "svjetska kulturna baština"? Na početku procedure su brojni prijedlozi, od kojih su neki često potpuno apsurdni. Recimo, jedan je Berlinčanin predložio da se na popis svjetske kulturne baštine uvrsti i kiosk na uglu u njegovom dijelu grada. Put tih prijedloga do službene kandidature je dug. Tko se ozbiljno natječe za uvrštenje na popis mora računati s dvogodišnjom procedurom. Zahtjev nerijetko sadrži nekoliko stotina stranica s argumentima zašto upravo taj grad, ta građevina ili ta prirodna ljepota zavređuju naziv "svjetska kulturna baština". Nakon toga se imenuju neovisni stručnjaci koji obavljaju procjenu zahtjeva i daju svoju preporuku. U 80 do 90 posto slučajeva UNESCO se ravna prema tom stručnom mišljenju.

Pogled na Dubrovnik
I Dubrovnik je na popisu svjetske kulturne baštineFoto: dpa


Od kulturne baštine važnije vađenje nafte

Širom svijeta postoji 878 mjesta koja su proglašena svjetskom kulturnom baštinom, a uskoro će ih biti i više od tisuću. Za pomoć u održavanju svih njih na raspolaganju je nekih četiri milijuna američkih dolara, tako da se mnogi pitaju ima li uopće smisla stalno širenje popisa. Dakle, od ove titule nema neke značajnije materijalne koristi - stvar je u prvom redu u prestižu. Do sada je status svjetske kulturne baštine oduzet samo jednom: 2007. godine u slučaju zaštićenog prirodnog područja za antilope u Omanu i to zato što ga je tamošnja vlada smanjila za čak 90 posto kako bi omogućila vađenje nafte.

ajg/AP/AFP

Odgovorni urednik: Anto Janković

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka