Kako „diše“ europska mladež?

Teško je smjestiti „današnju mladež" u neku ladicu. Mladi se ne boje Putina, ali nemaju ni poštovanja prema holokaustu. Neki od njih Merkel smatraju cool, a za neke je savezna kancelarka neprijatelj broj 1. Oni ne izlaze rado na izbore, ali kad se radi o Europi, onda izlaze na ulice.

To je generacija koju je, čini se, teško shvatiti – i generacija čiji su interesi, brige i nade sada „obuhvaćeni" jednom opsežnom studijom. To je, kako kažu autori istraživanja „Generation What", najveća europska studija o mladima. Studiju je naručila Europska radiodifuzna unija (EBU), a izradio ju je Sinus-Institut. U online-ispitivanju je dragovoljno sudjelovalo oko milijun mladih ljudi između 18 i 34 godine starosti iz ukupno 35 europskih zemalja.

Razgovarati s mladima, a ne o mladima

"Iz toga se može pročitati da mlada generacija ima potrebu reći tko su i kakvi su oni, a ne da samo istraživači govore o tome kakvi su navodno mladi, i to na temelju uzorka", objašnjava Tobias Bönte iz Bavarske radio-televizije (BR), koja je zajedno s njemačkim javnim servisima ZDF-om i SWR-om podržala projekt u Njemačkoj.

Rezultat ispitivanja otkriva sliku mlade Europe koju zabrinjava socijalna nepravda, ali i koja ne vjeruje da politika može riješiti te probleme. 82% ispitanika nema povjerenja u politiku, a 45% njih nema „uopće nikakvo" povjerenje.

Znak ravnodušnosti

To je zastrašujući rezultat. Kad vidimo kakva je situacija u Njemačkoj, onda njemačka mladež doslovce „pršti" od pouzdanja: u Njemačkoj samo 23% mladih nema uopće nikakvog povjerenja u političke institucije – to je u europskoj usporedbi najniža vrijednost. To nije čudo, jer nezaposlenost u Njemačkoj nije ni blizu tako ozbiljan problem kao u Grčkoj, Francuskoj i Italiji. U tim zemljama je najmanje dvije trećine mladih frustrirano političkim vodstvom svoje zemlje.

Zasićenost politikom ipak nije znak ravnodušnosti europske mladeži. Baš suprotno: devet od deset ispitanika registrira porast stope nejednakosti u svojim zemljama. To je procjena koja je prisutna u svim zemljama koje su sudjelovale u ispitivanju. Briga oko socijalnih nereda u budućnosti je najrašireniji strah trenutno prisutan među mladima u Njemačkoj.

No, svi oni koji će pomisliti kako je mladež Europe samo jedna nova generacija „bijesnih građana" koja želi raskrstiti s političkim establišmentom, ti se varaju, tvrde istraživači. Mladi Europljani se žele angažirati, žele nešto promijeniti. Rado i u onim područjima gdje po njihovom mišljenju ima najviše problema, na primjer u okviru neke političke institucije. U Njemačkoj je spremnost aktivnog djelovanja u političkim organizacijama najviše izražena (44%), u Grčkoj najmanja (13%).

Projekt "Europa"

Mladi Europljani su spremni izaći na ulicu za svoju budućnost, to su pokazala i posljednja okupljanja na kojima je demonstrirana solidarnost. Tko je odrastao s EU-om, za njega je zajednica država ipak više sredstvo za ostvarenje cilja nego povijesna mirovna zajednica koja je dobila i Nobelovu nagradu za mir: „Rado se koristi gospodarske prednosti, ali to nije projekt koji je u srcima mladih ljudi u Europi", analizira Bönte.

Mladi imaju malo povjerenja u europski projekt i identificiraju se puno više s vlastitim podrijetlom nego s nadnacionalnom zajednicom. Ali unatoč tome, ni svaki šesti ispitanik podržava Frexit, Dexit ili neki drugi izlazak iz Unije. Mlade ne zanima ni rastući populizam: „Ono što su svakom slučaju možemo pročitati je da se sve u svemu vrlo skeptično gleda na nacionalizam", kaže Bönte.

Sociolozi Sinus-Instituta te rezultate ovako analiziraju: „Usprkos njezinim greškama, većina mladih Europljana EU smatra korisnom za vlastitu zemlju. Ali s EU-om se povezuje nadu da će ona pronaći rješenja za goruće probleme našeg doba." Tako si prije svih mladi Grci, koji su suočeni s gospodarskim problemima, najviše mogu zamisliti izlazak svoje zemlje iz EU-a.

Krizna iskustva EU-a

Tko je odrastao s otvorenim granicama, taj uči kako biti otvoren prema drugima, zaključak je koji bi se mogao izvući iz studije. Na pitanje da li bi u vremenima visoke nezaposlenosti poslove trebalo „rezervirati" za vlastite zemljake, dvije trećine mladih ipak podržava integraciju drugih na tržište rada.

Sve u svemu je mladež Europe optimistična. Nešto više od polovice ispitanika pozitivno gleda u budućnost. Voditelji studije iz Sinus-Instituta to objašnjavaju s „optimizmom mladih što se tiče rješavanja problema". „Mlada Europa je odrasla s brojnim kriznim iskustvima: 11. rujnom, krahom internetskog burzovnog mjehura, slomom financijskih tržišta, klimatskom problematikom i na koncu izbjegličkom situacijom", pišu istraživači. "Ako mladež Europe nešto zna i može, onda je to kako se odnositi s neizvjesnošću i krizama."