Kako bi karta šansi trebala spasiti njemačko tržište rada

Napokon više stručne radne snage za njegu, tehniku i industriju: s novim sustavom bodovanja – takozvanom kartom šansi – Njemačka želi privući kvalificiranu radnu snagu iz inozemstva i konačno riješiti problem nedostatka stručne radne snage, slično kao što su to učinile Kanada ili Australija. Kako bi sustav bodovanja trebao funkcionirati i gdje stručnjaci vide nedostatke?

Kako funkcionira karta šansi?

Od 1. lipnja 2024. osobe koje traže posao, a nisu iz Europske unije, mogu u Njemačku doći preko takozvane karte šansi. Ne trebaju ugovor od nekog poduzeća nego mogu doći u Njemačku i godinu dana tražiti posao. Uvjet za kartu šansi je završeno zanatsko obrazovanje koje je trajalo najmanje dvije godine ili visokoškolska diploma te znanje njemačkog jezika na razini A1 ili znanje engleskog jezika na razini B2. Određenu ulogu igra i osobna veza s Njemačkom.

S obzirom na radno iskustvo, znanje jezika, starosnu dob i povezanost s Njemačkom dodjeljuju se bodovi. Tko ima kvalifikaciju u nekom deficitarnom zanimanju dobiva dodatne bodove. Pod određenim uvjetima vrijeme za traženje posla može biti produženo za maksimalno dvije godine.

Kolika mora biti plaća?

Oni koji traže posao moraju se sami moći uzdržavati. Tko nađe posao može duže ostati. Ali, uvjet je da bruto plaća na nađenom poslu mora iznositi najmanje 40.777 eura godišnje ili da plaća odgovara trenutno važećim kolektivnim ugovorima. Paralelno s traženjem posla dopušten je rad do 20 sati tjedno.

Karta šansi je treći dio Zakona o useljavanju stručne radne snage. Zakon je 2020. prihvatila tada vladajuća koalicija socijaldemokrata i konzervativnog CDU-a kako bi privukla stručnu radnu snagu iz zemalja izvan Europske unije.

Što vrijedi za osobe iz zemalja zapadnog Balkana?

I za radnike iz zemalja zapadnog Balkana od 1. lipnja postoji više mogućnosti za dolazak na njemačko radno tržište, čak i ako nemaju stručnu izobrazbu. Ali, već prije ulaska u Njemačku moraju dokazati da imaju radni ugovor s nekim poduzećem u Njemačkoj.

Dosad je na temelju takozvanog propisa za zapadni Balkan moglo godišnje doći 25.000 radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Sad je taj kontingent udvostručen na 50.000 osoba.

Koliko radne snage nedostaje u Njemačkoj i zašto?

Po navodima njemačkog ministra rada Hubertusa Heila do 2035. mora u Njemačkoj biti nadomješteno sedam milijuna ljudi sa stručnom izobrazbom. Bez useljavanje to nije moguće. Radna snaga nedostaje osobito u njezi starijih i bolesnih osoba te u gastronomiji. Ali, stručnjaka nedostaje i na IT-području, kao i u poduzećima te državnim i javnim ustanovama.

Razlozi nedostatka su različiti. Njemačko društvo sve više stari, osobe rođene u vrijeme takozvanog babybooma uskoro odlaze u mirovinu. Uz to nastaju nova zanimanja i struke na području digitalizacije, u kojima nedostaje stručnjaka. Posljedica toga je da tvrtke odbijaju radne naloge, smanjuju radno vrijeme, da pacijenti i starije osobe ne mogu dobiti adekvatnu skrb.

Nepopunjeno radno mjesto u njezi starijih osoba ostaje nepopunjeno prosječno 251 dan, kažu u ministarstvu gospodarstva, dok na području proizvodnje građevinskog materijala radno mjesto ostaje nepopunjeno 249 dana. Institut njemačkoga gospodarstva procjenjuje da će nedostatak stručne radne snage poduzeća u Njemačkoj stajati 49 milijardi eura.

Manje nepopunjenih radnih mjesta

Brojke o nepopunjenim radnim mjestima trenutno izgledaju dobro. Savezna agencija za rad registrirala je u travnju 2024. oko 701.000 nepopunjenih radnih mjesta, što je za oko 70.000 manje nego u istom razdoblju prošle godine. I Institut za istraživanje gospodarstva Ifo registrirao je u ožujku 2024. da se nedostatak stručne radne snage smanjio. Tako je 36,3 posto tvrtki navelo da imaju poteškoća zbog nedostatka stručne radne snage. Godinu dana ranije ih je bilo 43,6 posto.

Ali, da je broj nepopunjenih radnih mjesta smanjen nije dobra vijest, jer je razlog smanjenja prije svega slabljenje konjunkture u Njemačkoj. Ako se konjunktura poboljša, povećat će se i nedostatak stručne radne snage, kaže stručnjak Ifo-a Klaus Wohlrabe.

Gdje su problemi s kartom šansi?

Unatoč svim novim potezima stručnjaci za migracije ostaju sumnjičavi. Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje radnog tržišta i zanimanja (IAB) u izjavi za Rheinische Post iz Düsseldorfa kaže da računa s ograničenim učinkom. Za razliku od primjerice Kanade u Njemačkoj se radi samo o mogućnosti traženja posla. U Kanadi sustav bodovanja dovodi do prava trajnog boravka u toj zemlji pa je zato znatno privlačniji.

Osim toga karta šansi ne predstavlja stvarno olakšanje. Jer, već sad se oni koji traže posao povezuju diljem svijeta s potencijalnim poslodavcima i dobivaju posao nakon razgovora preko aplikacija kao što su Facetime ili Zoom. Drugi dolaze u Njemačku kao turisti i kreću u traženje posla.

Njemački savez sindikata (DGB) vidi prepreke već u pretpostavkama za njemačku kartu šansi. Ne postoji u svim zemljama strukovno obrazovanje koje država priznaje. Nekad mladi ljudi zanat uče na neformalnoj praksi i ne dobivaju diplomu. Osim toga oni koji traže posao moraju dokazati da se mogu sami uzdržavati. Zato DGB smatra da će karta šansi teško imati „pozitivan učinak".

(u tekstu su korišteni i agencijski materijali)

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.