Estonska „Čelična lady“
28. lipnja 2024
Kaja Kallas se ne da zbuniti. U jednom radijskom intervjuu za estonski javni servis EER više puta joj je postavljeno pitanje je li to njezin posljednji intervju kao estonska premijerka i je li već spakirala kofere za svoj novi posao u Bruxellesu.
„Dajte da objasnim da se ponajprije radi o tome tko će biti predložen kao kandidat za položaj visoke predstavnice za vanjske poslove. Odluku donose šefovi država i vlada", rekla je Kallas.
Jasan stav protiv Putina
Kallas odlično poznaje europsku politiku. Estonska premijerka nije samo na sastancima na vrhu EU-a tražena političarka. Ona uvijek iznova tjera Europu na bržu i učinkovitiju pomoć Ukrajini. Jasnim riječima također redovito zahtijeva jasan stav protiv Putina.
Nije ju impresioniralo ni to što je ruski predsjednik protiv nje naredio raspisivanje tjeralice. „On želi da se bojimo. Ali time bismo mu dali ono što želi. Zato se ne bismo trebali plašiti", rekla je ova 47-godišnjakinja u jednom intervjuu za njemački javni servis ARD. Također je naglasila da će i dalje otvoreno izražavati svoje mišljenje.
Kada je objavljeno da se njezino ime nalazi na ruskom popisu traženih osoba, mnogi su joj rekli da je to počasna medalja, rekla je Kallas. I na kraju zaključila: „Očito sam nešto napravila ispravno, kada su Rusi tako ljuti na mene."
To je ostavilo dubok dojam, pa i na europske šefove država i vlada.
Obiteljska povijest kao poticaj
Ona ne bi bila prva iz obitelji koja pravi karijeru u Bruxellesu. Nakon proglašenja neovisnosti Estonije 1991. godine njezin otac Siim je postao ministar vanjskih poslova i financija. Kasnije je kao premijer pregovarao o ulasku Estonije u EU i NATO, a na kraju je postao i europski povjerenik.
Možda je njegova kći upravo zato najprije izabrala jedan drugačiji put i karijeru odvjetnice. No ona je također napredovala i u ekonomsko-liberalnoj Reformskoj stranci. Najprije je bila izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu, a tek onda je postala prva žena na čelu te stranke.
Od 2021. godine je premijerka u jednoj zemlji koja graniči s Rusijom i u kojoj živi velika ruska manjina. Njezin pogled na Moskvu je uvijek pod utjecajem vlastite obiteljske povijesti.
„Kada je Rusija okupirala Estoniju, deportirala je Estonce u Sibir i u zemlju dovela Ruse. I moja obitelj je deportirana u Sibir. Na kraju okupacije ruska manjina je činila 30 posto stanovništva."
Osobna obiteljska povijest je i njezin poticaj. Kallas kaže da ona predstavlja to što su doživjeli mnogi Estonci i Estonke. Ruski napad na Ukrajinu je kod mnogih stanovnika Baltika promijenio osjećaj sigurnosti i otvorio stare rane. Svojim jasnim riječima Kallas ohrabruje sunarodnjake.
U Estoniji gubi popularnost
Za njezin odlazak u Bruxelles mogli bi postojati i unutarnjopolitički razlozi. Ona je u Estoniji izgubila na popularnosti. Njezine mjere štednje su krajnje nepopularne. Osim toga, ugled joj je narušen kada je objavljeno da je njezin suprug Arvo Hallik suvlasnik jedne tvrtke koja unatoč sankcijama i dalje posluje s Rusijom.
Na europskim izborima njezina Reformska stranka je dobila samo 17,9 posto glasova i zauzela treće mjesto.
Dakle, nova zadaća u Bruxellesu dolazi u pravom trenutku i za Kaju Kallas možda je i te kako dobrodošla.
Priredila: Andrea Jung-Grimm