Kad radnici u Njemačkoj odluče štrajkati

Oko 7.000 njemačkih zaposlenika sudjelovalo je u utorak (6.3) u štrajku upozorenja. Prije svega na sjeveru zemlje, u Baden-Würtembergu, Schleswig-Holsteinu i Meklenburgu-Zapadnom Pomerju. Za srijedu je opći štrajk najavljen i u najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni Vestfaliji (18 milijuna stanovnika). Gradski autobusi i tramvaji će stajati a deseci tisuća radnika neće stići na vrijeme na posao.

Dva milijuna zaposlenih u javnim službama traži povišicu plaće za 6,5 posto ili najmanje 200 eura. Traži se i primanje u radni odnos učenika u privredi. U prvom krugu pregovora, poslodavci nisu pokazali da su spremni ispuniti te zahtijeve. Nisu iznijeli ni vlastite prijedloge, kaže predstavnik sindikata Verdi Jörg Wiedemuth: "Zato će zaposleni u javnim službama dati primjeren odgovor - štrajkove upozorenja".

Što je štrajk upozorenja

Štrajk upozorenja je sredstvo borbe radnika za svoja prava. Njega može proglasiti predstavništvo radnika, najčešće sinidikat. Štrajk upozorenja se održava kad se s predstavnicima poslodavaca ne može postići brz dogovor. Cilj štrajka upozorenja je da navede poslodavce na aktivno djelovanje. On predstavlja zahtjev "da se iznese neka ponuda ili da se postojeća ponuda poboljša", kaže Wiedemuth.

Štrajk upozorenja istovremeno poslodavcima ukazuje na to da su zaposleni spremni i na daljnje korake ukoliko ne dođe do dogovora kojim bi bili zadovoljni. Adam Sagan, stručnjak za radno pravo na Sveučilšta u Kölnu vidi još jednu svrhu ove vrste štrajka - to je učinak na same zaposlene: "Oni se na taj način pottiču da prouče i usvoje zahtjeve sindikata - da se s njima identificiraju."

Nema štrajka upozorenja prije isteka kolektivnog ugovora

Štrajk upozorenja nije dozvoljen dokle god je na snazi postojeći kolektivni ugovor. Tek ako je od isteka ugovora prošlo četiri tjedna, završava se i obveza "mirovanja". Tad se smije štrajkati, doduše, samo ako u međuvremenu nije postignut nikakav dogovor. Ukoliko postane jasno da pregovori ne vode ka takvom dogovoru - na primjer, ako su brojke kojima barataju poslodavci i zaposleni suviše različite - sindikati mogu pokrenuti štrajkove upozorenja.

Štrajk upozorenja u pravilu traje samo nekoliko sati. On je vremenski ograničen. On se razlikuje od klasičnog štrajka o kojem odluku donose članovi sindikata. U tom slučaju se tri četvrtine članstva s pravom glasa mora složiti oko toga. Tek tada smije se štrajkati i na dulji rok. U Njemačkoj je pravo na štraj zapisano u ustavu.

Posljedice po radnike

Oni koji sudjeluju u štrajku upozorenja znaju da protiv njih ne smiju biti pokrenute nikakve sankcije. To ne vrijedi samo za članove sindikata, već i za zaposlene "kojima je dogovor donio korist", kaže stručnjak za radno pravo Sagan. Doduše, vrijeme provedeno u štrajku se ne plaća.

Nešto je teža situacija sa zaposlenima koji ne sudjeluju u štrajku a koji zbog njega nisu mogli doći na posao ili su n aposao kasnili - na primjer, zato što štrajkaju vozači autobusa. Oni nemaju pravo na naknadu. Ali, ne trebaju strahovati od opomene ili otkaza. Poslodavac smije otpustiti zaposlenog samo zbog prijestupa za kojeg je kriv sam radnik.

Autori: Beatrix Beuthner/Saša Bojić

Odg. ur.: Snježana Kobešćak