Juncker: "Godina odluke za EU"

Bez duhovitih izjava, ozbiljan i naizgled umoran - Jean-Claude Juncker je iznio procjenu stanja u Europskoj uniji: "Sljedećih dvanaest mjeseci će biti odlučujuće." A rekao je i do čega u tom razdoblju neće doći - do daljnje integracije. Daljnje srastanje zemalja članica je za sada odgođeno. "Europa ne smije postati jedna država", rekao je predsjednik Europske komisije. Nitko ne želi ukinuti nacionalne države. Ova izjava je usmjerena i u smjeru populista, od francuske Nacionalne fronte do premijera Mađarske Viktora Orbana koji tvrde da se to događa.

Europa projekata

Jean-Claude Juncker je ozbiljnost situacije opisao na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku, ali je iznio i prijedloge za rješenje krize. U ovom trenutku su potrebni jasni dogovori i njihova provedba. Ako je ovaj gorljivi zagovornik EU-a ranije posezao za emocionalnim izjavama, sada je trezveno zaključio: "Želimo se boriti protiv utaje poreza čime se bave veliki koncerni." Ova izjava je donekle izazvala i podsmijeh u sali, jer nije zaboravljena afera Luxleaks u kojoj je važnu ulogu igrao upravo Juncker.

Juncker želi proizvođačima mlijeka jamčiti prihvatljive cijene, zaštititi europske proizvođače čelika od dampinških cijena koje diktira Kina, reformirati tržište telekomunikacija. Tu su i neka lijepa obećanja: do 2020. godine uvođenje slobodnog interneta za sve građane. Da bi izbjegao totalnu katastrofu zbog neprovedene odredbe o smanjenju cijena razgovora mobitelima u roamingu, povukao je tu odredbu i najavio novu, poboljšanu. Investicijski fond za razvoj, koji je i nazvan po Junckeru, trebao bi biti udvostručen. Predsjednik Komisije je odlučan u tome da pokaže kako je EU sposoban da u ovom trenutku dođe do konkretnih rezultata koji su korisni za građane.

Politički planovi

U svom govoru se nije bavio samo pojedinim pitanjima, nego i velikim temama poput nezaposlenosti mladih na jugu Europe. "Ne mogu prihvatiti da je to prva generacija koja je siromašnija od svojih roditelja", rekao je Juncker. Ipak, za otvaranje novih radnih mjesta odgovorne su same države članice i Europska komisija tu može samo pružiti pomoć. Međutim, ona se može pobrinuti za zajedničko osiguranje granica. Građani su uznemireni zbog gubitka kontrole nad dolaskom vala migranata tijekom prošle godine. Već od listopada će dodatnih 200 službenika Frontexa pomagati u osiguranju bugarsko-turske granice, a bit će ojačan i Europol. "Svatko tko ulazi u EU će biti registriran. Od studenoga želimo uspostaviti novi sustav registracije uz čiju pomoć će se provjeravati ima li netko pravo ulaska", najavljuje Juncker.

Osim toga, najvažniji projekt je sustav zajedničke obrane. Put za to je oslobođen odlukom Velike Britanije o skorom izlasku iz EU-a. "Trebali bi objediniti naše vojne resurse", predlaže predsjednik Komisije. Ovaj projekt su već podržali u njemačkom i francuskom ministarstvu obrane, a o tome će se raspravljati na susretu na vrhu u Bratislavi.

Juncker je malo govorio o izbjegličkoj krizi. Samo je spomenuo da se solidarnost ne može uvesti zakonom "jer ona mora biti od srca". To se tumači kao odbacivanje ideje o uvođenju obveze da svaka država članica preuzme određen broj izbjeglica.

Što se Velike Britanije tiče, Juncker je istaknuo da Brexit ne ugrožava opstanak EU-a. Istovremeno je apelirao na vladu u Londonu da brzo pokrene proces istupanja kako bi se okončale sve nedoumice.

Prijatelji i protivnici EU-a

Za to se založio i Guy Verhofstadt, opunomoćenik Europskog parlamenta za pregovore o izlasku Britanaca iz Unije: "Brexit moramo pretvoriti u uspjeh za EU." On je uputio oštru poruku populistima koji u nacionalizmu vide rješenje za probleme - zidovi i žice nisu pravi odgovor, a nacionalizam je rak-rana. "Okončajmo kolektivnu depresiju i pronađimo novi recept za Europu", pozvao je. Za Verhofstadta se može reći da je političar koji osim iznošenja političke analize uvijek probudi i emocije.

Od protivnika EU-a poput Nigela Faragea i Marine Le Pen stigli su poznati argumenti. Britanci su odlukom za Brexit okončali svoju misiju, a sada je red na druge da učine isto. Le Pen je najavila da će u slučaju pobjede na predsjedničkim izborima u Francuskoj raspisati referendum o tome. S njene točke gledišta, bitni su samo nacionalni interesi, a EU djeluje protiv volje svih naroda.

U Bruxellesu osluškuju riječ građana

Jean-Claude Juncker nije bio jedini koji je obećao da će slušati što građani govore i pokušati ublažiti njihove bojazni. Svoj govor je pripremao tjednima i raspitivao se u zemljama članicama o njihovim željama. Ovaj govor je i bio više "lista želja", nego govor koji će prodrmati Europljane. Ipak, za predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza bio je to "snažan govor".

On je u intervjuu za DW naglasio da se populistima ne smiju davati ustupci kod njihovih nacionalističkih zahtjeva. U ovom trenutku je potrebno povećati, a ne smanjiti suradnju. A što Schulz smatra prioritetom za EU? "Moramo ponovo dobiti povjerenje građana", rekao je. A Martin Schulz zna da je upravo to ujedno i najteže.