Novo iskopavanje Tita: u Srbiji tema za podizanje rejtinga

Iskopavanje Tita? O toj ideji koju opet podgrijava gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, u Muzeju Jugoslavije sigurno nitko ne misli ništa dobro.

Doduše, Muzej u sklopu kojeg je Kuća cveća s grobom jugoslavenskog maršala i doživotnog predsjednika Josipa Broza Tita, ne želi službeno odgovarati na upite novinara o toj temi.

Ali, da je ideja ludost misli prodavač koji ispred muzeja na Dedinju nudi partizanske kape, značke s petokrakom i jugoslavenske zastave. Isto misli i čuvar. I svi posjetitelji.

Stranci koje je reporter DW-a zatekao u muzeju – iz Njemačke, s Filipina, iz Japana i Hrvatske – nisu ni čuli za sve te diskusije.

Oni domaći jesu i ne sviđa im se to. Miodrag Elezović (70), slikar koji je u posjet muzeju poveo kćer i dvije unuke, prekrstio se pred Titovim grobom. Pravo Broza da i dalje počiva tu gdje jest branio je argumentacijom tako dalekom pokojniku.

„Uklanjanje groba bilo bi oskvrnuće. U pravoslavlju je grob svetinja i ne smije se dirati. Šapićeve priče su političke, ali ovaj narod bi morao poštovati grob i tradiciju“, kaže Elezović za DW.

„Nećemo valjda sad pomicati sve grobove? Tko želi na grob Brozu, neka dođe. Tko ne želi – ne mora“, kaže on jednostavno, dodajući da su Tito i Jovanka Broz pisali povijest Jugoslavije te da na Dedinju trebaju ostati.

Vučić je rekao svoje

Od ekshumacije Tita neće biti ništa. Ako to nije bilo jasno ranije, jest od prije nekoliko dana kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za Politico rekao da „nikada nije bio ljubitelj komunista i komunističkog režima“, ali da je Tito dio povijesti.

„Živio je ovdje, sahranjen je ovdje i ostat će dio jugoslavenske i srpske povijesti“, rekao je Vučić, odbacujući Šapićevu ideju.

Gradonačelnik Beograda Šapić s predsjednikom dijeli odbojnost prema „komunističkom režimu“ pa se već drugi put u kratkom periodu pobrinuo da dobaci do svih srpskih, regionalnih, a i pokojeg europskog medija inicijativom da se Tito mrtav preseli.

To bi, kaže Šapić, financirao grad, baš kao i preseljenje Grobnice narodnih heroja s Kalemegdana. Šlag na torti među tim gradonačelnikovim idejama bilo bi podizanje spomenika Dragoljubu Draži Mihailoviću u parku podno Terazija.

Tema je opet podijelila srpsku političku scenu. Šef Socijalista Ivica Dačić izjavio je da je naravno protiv, te da Srbija ima preče izazove od otvaranja starih tema.

Političke igrice

Ako Srbija ima preče teme, možda ih trenutno nema Šapić na čije upravljanje gradom postoji mnogo kritika – od privatizacije zemljišta i divlje gradnje, do prometnog kaosa.

„Tko zna koji je ovo put da Tita šalju u Kumrovec ili tako nešto", kaže povjesničar Stefan Radojković.

„Kad padne rejting, onda je dobro izvaditi teme u kojima si kao patriot, a koje polariziraju, pa potpaljuješ biračko tijelo. Još ako se opozicija upeca na te gluposti – puna kapa“, navodi Radojković u razgovoru za DW.

On podsjeća da su vlasti Srpske napredne stranke postigle ponešto na terenu spomeničkog patriotizma – spomenik Caru Nikolaju, Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i, kao kruna, divovska statua Stefana Nemanje pred bivšom zgradom Željezničkog kolodvora.

„Za to su potrebne sitne pare, a politički profit je krupan. Cilj je da narod kaže ’vidi kako brinu o našoj povijesti’“, smatra Radojković.

Privatni Čiča Draža

U jednom je Šapić nesumnjivo u pravu – u Srbiji su, službeno, izjednačeni partizanski i (četnički) ravnogorski pokret otpora. Dogodilo se to prije punih dvadeset godina, dakle za vrijeme „bivših vlasti", kada su u Skupštini jedino socijalisti glasali protiv.

S vremena na vrijeme se podigne prašina na tu temu, recimo kada su sudovi rehabilitirali Dragoljuba Mihailovića i Nikolu Kalabića ili se bavili Milanom Nedićem.

Bez obzira na to što je i rehabilitiran i ravnopravan, Mihailović, kojeg fanovi zovu Čiča Draža, u Beogradu ima samo spomen-sobu u privatnom prostoru u Bregalničkoj ulici na Vračaru, gdje mu je ranije bila kuća.

Otvaranje tog „muzeja" privuklo je prošlog listopada nekoliko tisuća ljudi sa sve četničkom ikonografijom. Kad je reporter DW-a ovih dana obilazio Bregalničku, tamo nije bilo nikog osim Draže u izlogu.

„Ne vjerujem da će se skoro podizati neki javni spomenik Draži Mihailoviću“, kaže Radojković. „A ove privatne inicijative su – privatne, imale ili nemale podršku vlasti.“

On misli da predsjednik Vučić – bez čijeg odobrenja nema upuštanja u takve ideološke avanture – naprosto nema interes da se sada zbilja bavi Brozom i Mihailovićem.

Muzej Jugoslavije i Kuća cveća su inače među najčešćim destinacijama turista koji dolaze u Beograd. Prošle godine je oboren rekord s više od 120.000 posjetitelja.