Joe Biden traži oštar odgovor G7 Kini
13. lipnja 2021
Na prvi pogled G7, samit najvažnijih industrijaliziranih zemalja zapadnog svijeta i EU u primorskom ljetovalištu Carbis Bay u Cornwallu odaju skladnu sliku. Svi su oduševljeni zbog toga što je novi američki predsjednik Joe Biden napokon ponovno uspostavio normalne razgovore i nadaju se obnovi transatlantske suradnje.
No dok šefovi država i vlada zajedno sjede u malim skupinama ili se šetaju šetalištem na plaži, SAD radi na tome da G7 zaoštri stav prema Kini. Američki predsjednik Joe Biden smatra da je težnja Kine da postane najjača ekonomska sila na svijetu najveći izazov s kojim se demokracije suočavaju u ovom stoljeću.
Anthony Gardener, bivši američki veleposlanik pri EU u Bruxellesu, kaže da Biden ovdje mora biti uspješan kako bi Trumpove pristaše kod kuće držao pod kontrolom. Gardener smatra da bi europskim državama bilo pametno podržati Bidena po ovom pitanju ako žele spriječiti Donalda Trumpa da se vrati na mjesto predsjednika.
Koliko oštro naspram Kine?
U načelu Nijemci se s tim slažu. Potrebno je osuditi kršenja ljudskih prava protiv Ujgura, suzbijanje demokratskog pokreta u Hong Kongu ili pritisak na disidente u Kini.
Međutim, a to ističe i EU u Carbis Bayu, Kina nije samo sistemski suparnik i gospodarski konkurent, već i neophodan partner u nekim pitanjima. Kancelarka Angela Merkel rekla je da bez Kine stvarni napredak u klimatskoj politici nije moguć. Kina je najveći emiter klimatskih plinova i ne želi postati klimatski neutralna do 2060. godine. EU želi postići taj cilj već 2050. godine.
No, SAD su više od Europljana zabrinute vojnim provokacijama i prijetnjom Kine u Južnokineskom moru. O tome bi summit NATO-a trebao razgovarati sljedeći ponedjeljak.
Doduše su i SAD i EU uvele sankcije Kini zbog kršenja ljudskih prava, ali je EU je prije toga parafirala i trgovinski sporazum s Kinom, na što Washington gleda kritično.
Ovaj "sveobuhvatni sporazum o ulaganju" (CAI) trenutno je na ledu jer se EU parlament ne želi njime baviti sve dok Peking održava sankcije protiv nepopularnih europskih parlamentaraca.
Zapadni "Put svile"
Kao novi element u politici naspram Kine, skupina sedam najvažnijih demokracija dogovorila se o "investicijskoj inicijativi" s globalnim dosegom. Ovu "izgradimo bolje" inicijativu predložio je predsjednik Biden, a u Cornwall je on došao s čvrstom namjerom provedbe tog plana.
Međutim, kako bi točno ta "investicijska inicijativa" trebala funkcionirati, još uvijek nije jasno.
Jasno je samo da se treba postaviti kao svojevrsna alternativa inicijativi "Pojas i put", novom kineskom putu svile. Kina je već uspostavila gospodarsku suradnju s desecima siromašnijih zemalja Afrike, Azije, Latinske Amerike i Istočne Europe od 2013. godine. U nju se dosada navodno slilo oko 3,4 bilijuna američkih dolara.
Kina svoje partnere mami jeftinim kreditima i velikim ulaganjima, prije svega u infrastrukturu: mostove, ceste, željeznice, luke. No ta suradnja nije samo ekonomska – Kina njome povećava i svoj politički utjecaj.
Njemačka se brine za izvozno tržište
Kritičari novog Puta svile kažu da se prilikom dodjele sredstava ne postavljaju pitanja o dobrom upravljanju, izbjegavanju korupcije i ljudskim pravima. 15 zemalja članica EU, uključujući Grčku, Mađarsku i Italiju, već su se pridružile projektima na kineskom Putu svile.
Očekuje se da će nova alternativa G7 inicijativi "Pojas i put" mobilizirati milijarde dolara i eura. No, odakle bi taj novac trebao doći, to još nije jasno. SAD se tu nada i većem angažmanu privatnog kapitala.
U redovima EU-a su međutim oprezni. Unija je u nekoliko navrata upozoravala da nije dobro sve snage uložiti u kovanja "protukineske koalicije" pod vodstvom SAD-a. "S gledišta SAD-a, posebno je Njemačka kamen spoticanja", kaže stručnjak za vanjsku politiku njemačkih Zelenih u Europskom parlamentu Reinhard Bütikofer.
Budući da Njemačka ima snažne ekonomske interese na izvoznom tržištu Kine, Angela Merkel je prilično skeptična prema Bidenovoj oštroj kineskoj politici, kaže Bütikofer. Njih dvoje će o svemu na miru moći porazgovarati uskoro: 15. srpnja Merkel će kao prva europska političarka posjetiti Washington.