Jesu li realne HNB-ove prognoze rasta?
19. prosinca 2018
Hrvatska narodna banka (HNB) predviđa da će jednakoj stopi rasta, dakle od 2,7 posto, najviše pridonijeti jačanje investicija opće države zbog snažnijega korištenja sredstava iz fondova EU-a, te daljnji rast osobne potrošnje. U HNB-u predviđaju jačanje domaće i slabljenje inozemne potražnje, objavljeno je u utorak na konferenciji za novinare u HNB-u na kojoj su predstavljene projekcije Narodne banke za iduću godinu. Inflacija će, predviđaju, u ovoj godini ubrzati na 1,5 posto, uglavnom zbog rasta cijena energije, posebno nafte, dok bi ona u idućoj godini mogla pasti na 0,9% zbog očekivanog smanjenja cijena energije, odnosno naftnih derivata te učinka smanjenja stope PDV-a na određene proizvode. Rast domaće potražnje i brži rast plaća od rasta proizvodnosti rada ipak će ograničiti usporavanje inflacije.
Na rast osobne potrošnje dodatni će pozitivan utjecaj imati porezno rasterećenje dohodaka, rečeno je na konferenciji. Projekciju BDP-a obilježavaju negativni rizici koji proizlaze ponajprije iz vanjskog okružja.
„Potencijalno daljnje jačanje trgovinskog protekcionizma na globalnoj razini i usporavanje rasta hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te pooštravanje uvjeta financiranja predstavljaju značajan rizik za buduća gospodarska kretanja“, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Šonje: "Očekivane i realne procjene"
Na tržištu rada očekuje se nastavak rasta broja zaposlenih i daljnji pad stope nezaposlenosti koja će dostići nove povijesne minimume, a rast plaća mogao bi i nadalje biti relativno snažan pod utjecajem manjka radne snage u pojedinim dijelovima gospodarstva i povećanja plaća u javnom sektoru.
U komentaru HNB-ovih projekcija, ekonomski analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitika.hr za Deutsche Welle kaže kako su procjene HNB-a očekivane i realne. „Usporavanje u EU se reflektira kroz sporiji očekivani rast izvoza, no rast domaće potražnje će kompenzirati efekt eksternog usporavanja. Prvenstveno se misli na brzi rast investicija u čemu važnu ulogu ima sve bolje povlačenje EU fondova. To je karakteristika svih do sada objavljenih prognoza: zadržavanje približno istog tempa rasta, što u slučaju HNB-a iznosi 2,7%, uz promjenu generatora rasta s vanjskih ka unutarnjim faktorima."
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke u komentaru za DW kaže kako su u toj banci od početka očekivali rast BDP-a u 2018. godini od 2,7%, no da su u očekivanjima za iduću godinu nešto konzervativniji, njegova je procjena rasta BDP-a u 2019. godini oko 2,5 posto.
„Blago usporavanje rasta gospodarske aktivnosti prije svega je rezultat nepovoljnijeg međunarodnog okruženja (trgovinski rat, usporavanje rasta gospodarstava Eurozone i EU). Također, teško je očekivati da će se rast u turizmu nastaviti dinamikom koja je zabilježena posljednjih nekoliko godina (jačanje konkurencije na Mediteranu, fizička ograničenja). Nadalje, potreba za restrukturiranjem gospodarstva (npr. sektor brodogradnje, Agrokor) imat će kratkoročno negativan utjecaj na razinu gospodarske aktivnosti te zaposlenost“, kaže Šantić.
Šantić: "Hrvatska će nastaviti zaostajati"
Šantić nadalje procjenjuje da je teško očekivati da će Vlada u drugoj polovini mandata provesti značajnije strukturne reforme, koje bi povećale potencijalan rast gospodarstva. „Ipak, dinamičnije korištenje sredstava iz EU fondova predstavlja najznačajniju priliku za ostvarivanje bržih stopa rasta BDP-a u srednjem roku. No, zbog strukturnih ograničenja izgledno je da će Hrvatska nastaviti zaostajati za ostalim članicama EU u regiji po pitanju gospodarskog rasta i razvoja te da će proces konvergencije biti izuzetno dugotrajan", rekao je za DW.
Inflaciju u OTP banci očekuju na razini ove godine, oko 1,4 posto. Iako će, naime, snižena stopa PDV-a na neke prehrambene proizvode ublažiti inflatorne pritiske, treba, kaže, voditi računa i o činjenici da su nedavno povećane trošarine. „Nadalje, nedostatak radne snage stvara pritiske na rast plaća, a samim tim i generira pritiske na brži rast cijena u situaciji kada domaća potražnja raste. Također, očekuje se da bi pritisci na jačanje kune tijekom 2019. trebali biti manje izraženi, što s obzirom na visoku uvoznu ovisnost Hrvatske utječe i na kretanje cijena. U nadolazećem razdoblju možda najznačajniji rizik za kretanje cijena dolazi od potrebe liberalizacije tržišta te određivanje tržišnih razina cijena određenih usluga i proizvoda, što se ponajviše odnosi na komunalne usluge i cijenu plina kućanstvima“, rekao je Šantić.
HNB je najavio da će zadržati ekspanzivnu monetarnu politiku te nastaviti podržavati oporavak gospodarstva uz održavanje stabilnog tečaja kune prema euru. U takvim se uvjetima očekuje nastavak višegodišnjeg trenda poboljšavanja domaćih uvjeta financiranja uz nastavak rasta plasmana banaka domaćim sektorima podjednakim intenzitetom, rečeno je na konferenciji u HNB-u.