Jesu li besmislene prognoze gospodarskog rasta?

Globalna financijska kriza i kriza prevelike zaduženosti država u eurozoni pokazale su prije svega jedno: gospodarske znanosti nisu u stanju predvidjeti takve krize. Njihovi modeli su zakazali, oni mimoilaze stvarnost, kažu brojni stručnjaci. Jedan od njih je Frank Riedel, profesor matematike i ekonomije na Sveučilištu u Bielefeldu i direktor Centra za matematičku ekonomiju. On je objavio i knjigu pod naslovom "Krivica ekonomista" i tvrdi: "Prognoze nemaju znanstvenu osnovu."

Za to, po njegovom mišljenju, ima više razloga. Njemačka ima oko 40 milijuna kućanstava i oko dva milijuna poduzeća. A s obzirom da je teško uspostaviti i izračunati 42 milijuna jednadžbi ponašanja, gospodarski znanstvenici svoje modele reduciraju na reprezentativno kućanstvo i jednu simboličnu tvrtku. Ti modeli su zapravo jako dobri za tumačenje nekih kretanja u nacionalnom gospodarstvu, ali "više na filozofskoj razini", kaže profesor Riedel. No, po njima "nije moguće izračunati konkretno gospodarski rast".

Izuzeta financijska tržišta

Presudno je da većina matematičko-statističkih modela ne uzimaju u obzir financijska tržišta - pretpostavljajući da ona nemaju utjecaja na realno gospodarstvo. A najnovije krize su jasno pokazale da nesigurnost i nedostatak međusobnog povjerenja između banaka imaju vrlo snažan utjecaj na kredite i investicije, na tržišta rada i tržišta roba. "Tko financijska tržišta nema u svom modelu ne može ni predvidjeti dolazak financijske krize. A financijske krize, naravno, imaju utjecaj na gospodarski rast", kaže profesor Riedel.

On dodaje da ekonomski znanstvenici dobro znaju da su brojke iza zareza u prognozama gospodarskog rasta potpuno beznačajne, ali drži da je i brojka prije zareza potpuno nepouzdana. "Statističkom točnošću se o sadašnjim prognozama može reći primjerice da će gospodarski rast biti između 0,6 posto i tri posto", kaže Frank Riedel.

Puno je tržišta koja različito funkcioniraju

Slično argumentira i ekonomist, menadžer fondova i autor Max Otte koji je još 2006. u svojoj knjizi "Crash dolazi" predvidio globalnu financijsku krizu. U gospodarskim znanostima nakon Drugog svjetskog rata probio se matematički dogmatizam i skolastika, kaže Otte: "To bi se moglo promijeniti kad bi se gospodarske znanosti otvorile za sociološke pristupe, sveobuhvatne pristupe, i za to da se u društvenim procesima uvijek radi o strukturama moći", kaže Otte dodajući da je ekonomska znanost na tomu bila već prije 80 do 100 godina s političkom ekonomijom i sociološkom ekonomijom, ali da je to potisnuto.

Uvijek se radi o društvenim procesima, o ljudima, o neravnoteži i strukturama moći, kaže Otte, a gotovo svi ekonomisti rade pod pretpostavkom "da će to regulirati tržište". "Nema jedinstvenog tržišta, postoji jako puno različitih tržišta, koja različito djeluju i funkcioniraju", kaže Otte u razgovoru za DW. On misli da bi predviđanja gospodarskog razvitka od toga morala polaziti, ali ne vidi da to netko čini.