Jemen - boljim naoružanjem protiv terorizma?

Jemen je najsiromašnija zemlja arapskog poluotoka; gotovo polovica od 23 milijuna stanovnika dnevno na raspolaganju ima samo dva dolara, dok njih 18 posto nema niti toliko. Zemlja ne raspolaže s dovoljno vode i hrane – istovremeno broj novorođenih raste iz godine u godinu. U međuvremenu je većina stanovništva mlađa od 15 godina!

Usprkos svemu navedenom, problemi s kojima se ova zemlja već godinama bori do sada nisu posebno zanimali kako ni njezine najbliže, u pravilu, bogate susjede pa tako niti SAD i Europu.

"Samo oružjem ne možemo rješiti problem Jemena"

To se promijenilo nakon nedavnog neuspjelog pokušaja jednog nigerijskog terorista, pripadnika Al Kaide, da u zrak digne američki putnički zrakoplov. Jer, on je ispričao da je obuku apsolvirao upravo u Jemenu. "Prekasno“, kaže profesor Abdel Malek Mansour, zastupnik Jemena u Arapskoj Ligi, "terorizam se već odavno ovdje raširio i prouzročio veliku štetu kako našem gospodarstvu tako i turizmu." On ističe da je Jemen već odavno tražio pomoć, no nitko nije reagirao.

Slično je uoči konferencije u Londonu, na kojoj će se predstavnici iz 21 zemlje puna dva sata (!) baviti sigurnosnim stanjem u Jemenu, izjavio i ministar vanjskih poslova ove zemlje Abu Bakr Al-Kirbi: "Posljednjih godina smo već u nekoliko navrata tražili veću podršku, više pomoći kod obuke i naoružanja naših snaga kako bismo se efektivnije mogli boriti protiv terorizma, no nažalost do sada nismo dobili ništa. Osim toga, uvijek smo naglašavali da bi ova vojna pomoć morala biti povezana i s pomoći u gospodarskom razvoju“.

S njime se slaže i zastupnik Jemena u Arapskoj Ligi, Abdel Mansour kada kaže da je njegovoj zemlji prvenstveno potrebna pomoć u gospodarskom razvoju: "Samo oružjem ne možemo riješiti naše probleme budući da upravo siromaštvo pruža plodno tlo širenju terorizma. Ukoliko želimo suzbiti terorizam, moramo prvo pobjediti bijedu kao i neobrazovanost."

"U slučaju ulaska stranih postrojbi prijeti radikalizacija"

Iako je još 2006. godine zaključeno da bi Jemen od međunarodne zajednice trebao dobiti pomoć od preko tri milijarde dolara, do sada od ove obećane svote u ovu zemlju nije stiglo gotovo ništa. Nedavno, nakon već spomenutog terorističkog napada, ista je ta zajednica donijela odluku o godišnjoj pomoći od oko dvije milijarde dolara. Polovicu ove svote trebala bi osigurati susjedna Saudijska Arabija koja, osim toga, u posljednje vrijeme Jemenu šalje i dodatnih oko 300 milijuna dolara godišnje za naoružanje.

Od početka ove godine, antiterorističke vojne operacije su se doduše više nego udvostručile, no njihov značajniji uspjeh je do sada izostao. Međutim, Abdel Mansour negativno odgovor na pitanje koje se nekako logično nameće: Je li Jemenu potrebna veća vojna pomoć koja bi eventualno stigla izvana? Prema njegovom mišljenju, posljedica dolaska stranih postrojbi bila bi radikalizacija stanovnika Jemena koji bi, kako kaže, "u tom slučaju prešli u redove Al Kaide“. "Zapad nam može pomoći tako da pomogne našim sigurnosnim snagama, primjerice u boljem treningu policije ili tako da našu tajnu službu opremi novim tehničkim aparatima pomoću kojih bismo se bolje štitili. Jemen je siromašan, mi nemamo ništa za izgubiti, no ukoliko se drugi boje terorizma neka nam onda pomognu da poboljšamo situaciju što će se tada osjetiti u cijelom svijetu“, zaključuje Mansour.

"..suzbiti i borbe lokalnih plemenskih vođa"

Činjenicu da Jemen kao i Somalija nakon sve uspješnijih napada zapadnih snaga na teroristička vojna uporišta u Pakistanu i Afganistanu, za Al Kaidu postaje sve privlačniji, uoči konferencije u Londonu naglasio je i britanski premijer Gordon Brown. Stoga je i prema njegovom mišljenju upravo sada trenutak da "međunarodna zajednica pomogne Jemenu kao i Somaliji u borbi protiv terorizma“.

Kako i na koji način - za sada ostaje otvoreno no, kako kaže stručnjak za Bliski Istok iz Londona, Fawaz Georges: "Samo vojna pomoć kao i nova sredstva za gospodarstvo Jemenu neće biti dovoljna. Ova se zemlja već dugo vremena nalazi u krizi; kako gospodarskoj tako i socijalnoj i političkoj. Hitno bi se trebala naći rješenja i za sukobe između pojedinih vođa jemenskih plemena koji su ovu zemlju već doveli na rub građanskog rata“.

Jedino što je sigurno – odgovore na sva ova goruća pitanja zasigurno neće moći dati niti konferencija u Londonu.

Autor: Barabara Wesel, ARD / Ž.Telišman

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm