Jeftine kućne pomoćnice iz istočne Europe

1,5 milijuna osoba u Njemačkoj, kojima je potrebna pomoć u kući, živi u vlastitim domovima. U deset posto takvih domaćinstava rade žene iz istočne Europe, procjena je Njemačkog instituta za primjenjene znanosti o njezi. Bilo da rade legalno ili ne, one su danonoćno dostupne. Za ova radna mjesta teško je naći Nijemce, a oni koji su i spremni raditi ovaj posao, jednostavno su preskupi. Jer, danonoćna skrb mjesečno košta i do 7.000 eura.

Birokracija se izbjegava pomoću posredničkih tvrtki

Marta ima 40 godina i dolazi iz Mađarske. U Bonnu radi za 90-godišnji bračni par za koje kuha, pere, čisti, odlazi u trgovinu i pomaže im pri odlasku u krevet. Težak posao, posebno na početku, kaže Marta: "Gospodin je često po noći bio budan i morao je na WC. Morala sam deset do dvanaest puta po noći silaziti, odvoditi ga na WC, pomagati mu i opet ga vratiti u krevet. Mislila sam kako mogu preko dana par sati spavati, no situacija je bila ista. Nekada se osjećam odlično, a nekada potpuno loše." Već godinu dana Marta se brine o bračnom paru. Stručno medicinsko znanje ne posjeduje, studirala je socijalnu pedagogiju i u Njemačkoj radi samo kao kućna pomoćnica. Ne smije se baviti zdravstvenom njegom. Zbog toga bračni par svakog dana posjećuje i medicinska sestra, koja im mjeri krvni tlak, daje inzulinske injekcije i lijekove.

Slučaj je to kod mnogih starijih osoba u Njemačkoj, kaže profesor Michael Isfort s Njemačkog instituta za primjenjene znanosti o njezi. Oko 150.000 žena iz istočne Europe u Njemačkoj se brine o starijim osobama. Mali broj njih radi legalno, samostalno ili pak dobiva posao preko Ureda za zapošljavanje, kaže on. A ukoliko je to i slučaj, onda obitelj preuzima ulogu poslodavca tim ženama. "U tim slučajevima te su kućne pomoćnice socijalno i pravno osigurane. One posjeduju normalan radni ugovor o 38,5 radnih sati u tjednu. Imaju pravo na praznike i stanke za odmor. No tu se postavlja pitanje što ako je osobi za koju rade tijekom noći potrebna pomoć, da li se u tim slučajevima osigurava stanka za odmor, da li osoba radi 38,5 radnih sati ili je znatno duže u danu zaposlena", kaže Isfort.

Porez žene plaćaju u svojoj domovini

Pri tome se radi o važnom i često neriješenom pitanju. Osim toga, zapošljavanje putem ugovora povezano je i s nizom birokratskih pitanja. Obitelji često postupaju kao prave tvrtke, izdaju komplicirane prijave, uključuju razne ustanove u proceduru ili ispunjavaju poreznu prijavu. U Mađarskoj postoje mnoge tvrtke koje nude poslove kućne pomoćnice u Njemačkoj, kaže Marta. Ona je takvu jednu tvrtku pronašla na internetu, a sve ostalo išlo je brzo.

"Jedna je stvar bila važna: da li znaš pričati njemački jezik ili ne, odnosno koliko uopće znaš. Morala sam razgovarati s jednom ženom, koja je zatim rekla da je moje poznavanje njemačkog dobro. Rekla mi je ukoliko želim mogu odmah idući tjedan otputovati za Njemačku", priča Marta.

Bračni par iz Bonna hitno je tražio pomoć. Njihova kćerka Ruth nije dolazila u obzir, jer i sama ima troje djece i stalan posao. Par nije htio ići u starački dom, a njihova kćerka bila je svjesna kako svojim roditeljima ne može naći radnu snagu u Njemačkoj, jer si to jednostavno financijski nije mogla priuštiti. Jedina alternativa bila je kućna pomoćnica iz istočne Europe. Jedna njemačka tvrtka koja surađuje s tvrtkom u Mađarskoj, Martu je dovela u obitelj. U roku od samo deset dana Marta je već bila u Bonnu i to bez velike birokracije, ističe Ruth. Pomoć iz Mađarske porez i socijalno osiguranje plaća u svojoj domovini.

Od 1.880 eura Marta dobiva svega 900

"S njemačkom tvrtkom imam ugovor o posredničkoj pristojbi koju moram platiti. A s mađarskom tvrtkom imam ugovor o tome da ću plaćati radnu snagu koju oni na posudbu šalju u Njemačku. Svakog mjeseca u Mađarsku šaljem 1.880 eura, a od toga samo mali dio ide radnicama. Kako se to točno raspodjeljuje ne znam. Jedan dio je za socijalno osiguranje, jedan za tvrtku u Mađarskoj, a jedan za onu u Njemačkoj", priča Ruth. Marta od svega toga mjesečno dobiva 900 eura.

A radno vrijeme u ugovoru nije navedeno, kaže Ruth: "Ugovor je veoma otvoren. U njemu samo stoji da radna snaga u tjednu ima pravo na jedan slobodan dan ili, u dogovoru s poslodavcima, pravo na dva polovična slobodna dana. Tada ima slobodu otići gdje god želi."

S obzirom na previsoke cijene stručnih medicinskih radnih snaga u Njemačkoj, koje bi bile voljne preuzeti cjelodnevnu brigu nad starijim osobama, žene iz istočne Europe često su jedina nada obiteljima koje kod kuće imaju bolesnu ili nemoćnu osobu. U to je uvjeren i Michael Isfort: "Ukoliko ne bi bilo žena iz istočne Europe mi jednostavno ne bi bili u stanju pokriti potražnju u ovom sektoru. Ukoliko bi te žene ostale u svojim domovinama, mi jednostavno ne bi imali nikakvo drugo rješenje. Za Njemačku bi to bilo veoma teško."

Autorice: Justyna Bronska/ Marijana Ljubičić

Odg. ur.: N.Kreizer