Je li turska privreda ponovo "racionalna"?

„Mi svim srcem vjerujemo da ćemo pobijediti inflaciju." - Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan rekao je to početkom rujna nakon sastanka sa svojim ministrima. Kao što je poznato, turska privreda je u krizi – i to godinama. Borba protiv inflacije jedna je od najvažnijih trenutnih briga turske vlade. Ovo je i osnova takozvanog „Srednjoročnog programa“ (skraćeno na turskom OVP), koji je nedavno najavljen. Cilj za naredne dvije godine je da stopa inflacije padne na jednoznamenkastu vrijednost.

Kako bi postigao ovaj cilj, turski predsjednik je vratio u politiku ekonomskog stručnjaka poznatog i cijenjenog u međunarodnim krugovima: Mehmeta Simseka. Za Simseka je njegov novi posao zapravo stari. On je već obavljao ovu funkciju između 2009-2015, odnosno u liberalnijim vremenima vlade Erdoganove AKP. Onda je otišao u mirovinu. Za to da se Simsek ponovo vrati za kormilo bilo je potrebno mnogo nagovaranja. On je prvo odbio ponudu jer, kako je rekao, nije planirao povratak aktivnoj politici. Ali, nije uzalud turski predsjednik Erdogan poznat po svojoj sposobnosti pregovaranja.

Simsek je ponovo ministar financija od 3. lipnja ove godine i na funkciji je 100 dana. Kada je stupio na dužnost, rekao je: „Turska nema druge opcije osim da se vrati racionalnosti” – što je direktna kritika prethodne ekonomske politike vlade, a indirektna njegovog šefa. Od tada, Simsek slijedi dva glavna cilja: da odustane od politike smanjenja kamatnih stopa koju je osobno htio i naložio Erdogan i da tursku privredu ponovo učini pouzdanom. U teškim vremenima, njegova reputacija treba steći povjerenje međunarodnih investitora.

Pod Simsekom, još jedna renomirana ekonomistica je imenovana za predsjednicu Središnje banke: Hafize Gaye Erkan je dobro poznata na europskom i američkom financijskom tržištu. Godinama je bila pomoćnica generalnog direktora u First Republic banci i devet godina viša analitičarka u Goldman Sachsu.

Poboljšanje percepcije rizika

„Pomirili smo se s tim", rekao je Erdogan, misleći na novi smjer novog menadžmenta. Uz predsjednički blagoslov kamate su počele rasti – što nije bio slučaj od rujna 2021. godine. Nedavno je ključna kamatna stopa povećana na 25 posto. Tržišta i investitori su do sada pozitivno primili povećanje kamatnih stopa. Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da bi prava borba protiv inflacije bila moguća tek uz stopu od 40 posto – što Erdogan najvjerojatnije neće dozvoliti.

U međuvremenu, Simsek je na društvenim mrežama objavio da novo rukovodstvo još radi i da mu je potrebno vrijeme. Simsek i Erkan su se nekoliko puta sastajali sa stranim investitorima - uglavnom iz Europe, SAD-a i arapskih zemalja.

Čini se da su ovi potezi pomogli Turskoj da donekle poboljša svoju fiskalni imidž: uoči izbora 28. svibnja, Credit Default Swap, koji pokazuje kreditnu sigurnost jedne zemlje, prešla je 700 bodova a danas je ispod 400. Također su poduzeti koraci u prvih 100 dana da se poduzećima izvoznicama i malim i srednjim poduzećima omogući lakši pristup kreditima.

Trajno opadanje kupovne moći

No dok se imidž popravlja, izgleda da je situacija u stvarnosti drugačija. Sama srednja klasa ne može govoriti o pozitivnom razvoju.

Serkan Adigüzel posjeduje trgovinu u Istanbulu. Ovaj 41-godišnjak ima dojam da privreda ide nizbrdo umjesto, kao što je obećano, uzbrdo. „Ne vidim nikakvo poboljšanje ", rekao je Adigüzel. Sve je sve skuplje – kao i prije. "Nismo bili zadovoljni bivšim ministrom financija, ali čak i sa Simsekom sve i dalje poskupljuje, uključujući gorivo i hranu. Nemam pojma kako se privreda tako može poboljšati. A naša kupovna moć i kupovna moć naših kupaca osjetno je pala. Ne možemo planirati ni za sutra, a kamoli nešto za sljedeću godinu", objašnjava Adigüzel.

Selma Demir iz Istanbula je istog mišljenja. Ova 47-godišnjakinja radi u privatnoj firmi. "Naša kupovna moć je svakim danom sve manja. Kao radni ljudi borimo se za egzistenciju. Nemam puno nade u budućnost", kaže Demir.

Bolje nego ranije, ali...

Financijski stručnjaci također kritiziraju učinak vlade u prvih 100 dana.

Aziz Konukman je ekonomist na Univerzitetu Haci Bayram Veli u Ankari. On hvali korake koje je poduzeo Simsekov tim, ali kritizira nedostatak transparentnosti. U prošlosti su pogrešne političke odluke donošene na temelju Erdoganovih uputstava i sada ih nije tako lako preokrenuti. "Greške prošlosti nisu u potpunosti otklonjene. Stoga je povratak racionalnoj politici samo prazna tlapnja", rekao je Konukman.

Stopa inflacije je iznosila 38 posto kada je Simsek preuzeo dužnost. Prema službenim informacijama, godišnja inflacija u kolovozu iznosila je oko 58 posto. No prema proračunima Neovisne grupe za istraživanje inflacije (Inflation Research Group - ENAG), ona je zapravo oko 128 posto. Mnogi stručnjaci optužuju turske vlasti da su uljepšavale brojke. U međuvremenu, turska valuta je u slobodnom padu. Neposredno prije izbora u svibnju tečaj je iznosio 21,50 lira za jedan euro. Odmah poslije izbora turska valuta je brzo izgubila vrijednost. Danas 1 euro vrijedi gotovo 29 lira.

Odlučujući faktor: političko vodstvo

Ali, ne može Simsek lično riješiti probleme turske privrede, kaže ekonomist Ceyhun Elgin sa Sveučilišta Bogazici u Istanbulu. "Bez političkih i pravnih inicijativa, Simsek sam ne može postići mnogo u privredi. Da, pod Simsekom se donose odluke koje su u skladu s očekivanjima tržišta i znanstvenim teorijama. Također je jasno da menadžment Središnje banke bolji nego raniji tim. Ali, ostaje nedostatak jasnoće strategije i cijenu inflacije plaćaju obični građani", rekao je Elgin.

„Da bismo bili privreda u koju se vjeruje i kod kuće i u inozemstvu, potrebno je i koherentno provesti političke i pravne reforme. Ali čini se da je političko vodstvo Turske daleko od te točke."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu