Je li Srbija "talac Milorada Dodika"?

Iako Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić u rujnu nisu Miloradu Dodiku pružili direktnu podršku referendumu o Danu Republike Srpske (RS), predsjednik Srbije odlučio je u ponedjeljak 9. siječnja ipak otići u Banjaluku i prisustvovati obilježavanju tog dana. Tamo će biti i nekoliko ministara iz vlade Srbije, ali ne i premijer, koji će tada biti u službenom posjetu Indiji. Na konferenciji za novinare u Vladi Srbije Vučić je tim povodom rekao da je odlazak u Banjaluku slobodan izbor članova Vlade. „Srbija mora čuvati integritet BiH, jednako koliko voli RS i koliko čuva integritet RS-a", dodao je on.

Nikolićeva odluka ponovo je dovela do zatezanja odnosa Srbije i BiH, pa ga je član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zamolio da razmisli treba li ići u Banjaluku te podsjetio da se u veljači očekuje njegov posjet Sarajevu. Nikolić je odgovorio da nema namjeru odustati od odlaska u Banjaluku i listu "Kurir" izjavio da ne priznaje „ucjene" te da njegov odlazak tamo ne ugrožava predstojeći posjet Sarajevu. Time, rekao je, ne provocira nikoga, ali za njega nije moguće zaboraviti da postoji RS.

Odlukom Ustavnog suda u BiH 9. siječanj je kao praznik ukinut, a obilježavanje „nepostojećeg praznika RS", kako su naveli neki mediji, podsjetilo je na ranije najave predsjednika RS Milorada Dodika da će organizirati i referendum o odcjepljenju RS od BiH. Takav potez u skladu je s onim što radi većina političara na Balkanu - umjesto da rješavaju probleme, oni samo stvaraju nove i stare produbljuju, ocijenio je predstavnik oporbene Liberalno demokratske partije (LDP) u Srbiji Jovan Najdenov.

Srbija talac nacionalizma i Milorada Dodika

„Srbija je i dalje u velikoj mjeri talac nacionalizma, a što se tiče BiH - talac Milorada Dodika. To tjeranje inata Tomislava Nikolića je nešto što nikoga ne treba iznenaditi, jer od kada je postao predsjednik Srbije, konstantno radi na tome da Srbija i ostale zemlje u regiji ne dođu do dogovora koji bi podrazumijevao pomirenje i konačno otpočinjanje regionalne suradnje", kaže Najdenov u razgovoru za DW.

Ni za analitičara Dejana Vuka Stankovića Nikolićeva odluka da ode u Banjaluku nije neočekivana, ali on vjeruje da to ne šteti mnogo „već narušenim odnosima“ Srbije i BiH. „I da Nikolić ne ode u Banjaluku, odnosi BiH i Srbije ne bi bili bolji, jer postoji latentna i teško rješiva kriza u odnosima Srba i Bošnjaka u samoj BiH."

Prema mišljenju Najdenova, Republika Srpska „svoju sreću neće naći ukoliko tjera inat ostatku BiH". „Naprotiv, ona će svoj puni smisao dobiti tek kada bude potpuno poštovana od strane Bošnjaka i Hrvata u BiH."

Razlog za zabrinutost?

Referendum o danu RS neke je analitičare u Srbiji podsjetio na referendum poslije kojeg je 1992. godine u BiH izbio rat. „Kada se samo sjetim referenduma, koji su nazivali referendum-dum-dum i pretvorili ga u rat, a opća situacija u regiji je vrlo napeta, nisam sigurna da će se ovo sve tako glatko završiti", rekla je tim povodom u intervjuu Radiju Slobodna Europa novinarka i bivša predsjednica Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Gordana Suša. Dodikova najava da bi 2017. godina mogla biti godina referenduma o odcjepljenju RS-a od BiH nailazi zato na oštre kritike dijela javnosti u Srbiji.

„Ono što radi Dodik apsolutno ne iznenađuje, i Srbija mora na svaki način utjecati, koliko god da je to moguće u pravnom i političkom smislu, da zaustavi to divljanje Milorada Dodika, kojeg smo svi svjedoci već dugo ovdje na Balkanu", kaže Najdenov.

Najave o novom referendumu, međutim, ne zabrinjavaju Dejana Vuka Stankovića. „Taj referendum nije izvjestan u bližoj budućnosti jer nema podršku u regiji, uključujući i Srbiju. Eksplicitnu, ni implicitnu, nema podršku ni u Rusiji, iza koje se Dodik politički vješto krije."

On ocjenjuje da novi referendum nitko osim krugova oko Dodika ne bi posebno podržao, jer on vodi u još veće političke i druge sukobe. „Prioriteti su drugi. Mir, stabilnost i suradnja u BIH i regiji, posebno ako se uzme u obzir da je europska perspektiva čitave regije nešto od čega nitko, barem ne deklarativno ne odustaje."

Kada bi ipak bio održan, dodaje Stanković, referendum o odcjepljenju RS-a od BiH bi doveo u pitanje budućnost BiH, „antagonizirao Hrvate i Bošnjake“, posebno u kontekstu priče o hrvatskom entitetu u BiH. „Na Balkanu, to sve tako ide. Jaka politička retorika, vodi ka još otvorenijoj političkoj distanci, nacionalnom hermetizmu, koji na kraju završava u sukobima", kaže za DW Dejan Vuk Stanković.

Umjesto da jača zategnute odnose, Beograd treba svim svojim snagama utjecati na to da ojača europske vrijednosti, ne samo u Srbiji, već i na prostoru cijelog Balkana, naglašava Najdenov. "Treba biti normalno da predsjednik Srbije, zemlje koja je odlučila definitivno postati članica EU-a, i napravi taj korak ka pridruženju obitelji europskih naroda, ode u Sarajevo, da ode u Zagreb, i da se oko toga ne diže nikakva pompa ili prašina."

Politika Srbije prema BiH u 2017.

Iako je godina počela zatezanjem odnosa Beograda i Sarajeva, Dejan Vuk Stanković ne očekuje značajne promjene u politici Srbije prema BiH. „Politika se neće mijenjati. Nastavit će se podrška Dejtonskom sporazumu, kao osnovi za organizaciju i funkcioniranje BiH. Dakle, uvažavanje teritorijalnog integriteta i političkog suvereniteta BiH, uz prihvaćanje nužnosti da se razumiju prava Srba u Bosni."

Prema mišljenju Jovana Najdenova, teško je predvidjeti kako će se razvijati odnosi Srbije i BiH, ali ključna stvar je da Srbija paralelno rješava probleme koji nju opterećuju i one koje ima sa zemljama u regiji. „Nije tu samo pitanje BiH, vidimo da prethodnih dana ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić zbog svojih političkih pozicija, uoči predstojećih izbora, pokušava posvađati Srbiju sa susjedima, sa Crnom Gorom, s Makedonijom, s Hrvatskom, poslije svega onoga što smo imali prethodnih mjeseci i godina u odnosima s tim zemljama."

Srbija, dodaje on, mora surađivati sa zemljama u regiji i treba konačno staviti točku na politiku sukoba. „Srpski političari, ali i političari u drugim zemljama u regiji trebaju shvatiti da politika sukoba ne može i ne smije biti alternativa normalnom životu, jer su svi građani u regiji svjesni da bez normalnog suživota i suradnje, bez konačnog pomirenja, Balkan neće doživjeti sudbinu koje su doživjele zemlje razvijenog svijeta", zaključuje Jovan Najdenov.