Je li sirijska djevojčica umrla na rijeci Marici?

"Sada je Marija mrtva. Umrla je početkom kolovoza na vanjskoj granici Europe jer su joj grčke vlasti odbile svaku vrstu pomoći." Do prije nekoliko dana ove dvije rečenice mogle su se pročitati u jednom od četiri članka koje je krajem ljeta 2022. objavio hamburški politički magazin Der Spiegel. Ali umjesto reportaža, na tom mjestu sada stoji napomena da postoje sumnje "u prethodni opis onoga što se dogodilo". Uredništvo Spiegela sada provjerava istinitost prethodno objavljenih priča i onda će odlučiti hoće li članci "po potrebi biti objavljeni u ispravljenom i ažuriranom obliku".

Povučeni članci bavili su se sudbinom grupe 38 izbjeglica, uglavnom iz Sirije, koja je u ljeto 2022. tjednima bila zaglavljena na malom nenaseljenom otoku na rijeci Marici (Evros), koja je ujedno granica između Grčke i Turske. Grupa je zatražila od grčkih vlasti da joj se dozvoli ulazak u zemlju, a bila je i u kontaktu s humanitarnim organizacijama i novinarima.

Zaglavljeni između Turske i Grčke

Sve to se odugovlačilo tjednima. Putem Whatsappa izbjeglice su zatražile pomoć za djevojčicu koja se zbog uboda škorpiona nalazila u kritičnoj situaciji. Nekoliko dana kasnije oni su objavili da je djevojčica umrla i da su je sahranili na nenaseljenom otoku. Incident je privukao i međunarodnu pažnju. Europski sud pravde naredio je grčkim vlastima da prihvate izbjeglice.

Grčke vlasti u početku uopće nisu reagirale, a zatim su priopćile da ne mogu locirati grupu. Atena je kasnije objavila da se ljudi nalaze na turskoj strani granice i da grčke vlasti ne mogu intervenirati. Prošlo je nekoliko tjedana prije nego što je grčka policija spasila grupu i odvela je u prihvatilište za izbjeglice. Ministar za migracije Notis Mitarachis rekao je novinarima da su izbjeglice u dobrom zdravstvenom stanju.

Istovremeno je javno izrazio žaljenje zbog smrti djevojčice, mada su postojale sumnje u točnost te informacije. U grčkim medijima proširile su se glasine da dijete nije umrlo - ili da nije ni postojalo.

Nema paralela sa slučajem Relotius

Spiegel nije bio jedini koji je izvještavao o ovom slučaju. O tome su pisali i drugi međunarodni i grčki mediji kao npr. grčki novinski portal EFSYN, katarska Al Jazeera i britanski televizijski kanal Channel 4. Izvještaji ovih medija sada su dostupni i na internetu.

U njemačkim medijima je odluka Spiegela da povuče tekstove uspoređena s aferom oko bivšeg novinara ovog magazina Claasa Relotiusa. On je izmislio velike dijelove svojih izvještaja, što je dugoročno narušilo reputaciju Spiegla.

Roditelji traže ekshumaciju djeteta

Ali Spiegelovo izvještavanje o događajima na rijeci Marici daleko je od čiste fikcije. To se gotovo ne uzima u obzir u medijskoj debati, koja se rasplamsala u Njemačkoj. Prije svega populistički blogovi kao što su Tichys Insight ili Medienwatch i tabloidi poput Bildzeitunga predstavljaju grčkog dopisnika Spiegela Giorgosa Christidesa kao novog Relotiusa.

Nesporno je da je među 38 spašenih izbjeglica i jedan par s djecom, koji je izjavio da je svoju kćerku morao sahraniti na otoku, a tražili su i ekshumaciju njenog tijela. Pobijena je i tvrdnja grčke vlade da otok pripada Turskoj. Neovisni istraživači su uspjeli dokazati da državna granica prolazi preko tog otoka i da najveći dio pripada Grčkoj. Atena to ne poriče, ali i dalje tvrdi da su izbjeglice bile na turskoj strani.

Neovisna verifikacija je teško moguća

Slučaj je kompleksan i postavlja mnoga pitanja, uključujući i ono koje se odnosi na slobodu medija u Grčkoj. Ova zemlja je na indeksu slobode medija, koji sastavljaju Reporteri bez granica (ROG), na 108. mjestu i (s izuzetkom Rusije) na posljednjem mjestu u Europi. ROG i Međunarodni institut za medije ističu da Atena vrši značajan pritisak na novinare, posebno kada su u pitanju migracije.

„Grčke vlasti provode lov na vještice ne samo protiv izbjeglica, već i protiv nevladinih organizacija koje pomažu izbjeglicama i novinara koji izvještavaju o njima", objašnjava Marina Rafenberg, dopisnica Le Mondea iz Atene. Posao novinara u Grčkoj postaje sve teži, ističe ona. Neovisno izvještavanje je teško moguće, posebno na Marici, jer je ta granica i zabranjena vojna zona.

Zapravo, prema navodima organizacija za ljudska prava i medija, sada je uobičajena praksa odbijati ulazak u Grčku onima koji traže zaštitu i pokušavaju ući u zemlju preko pogranične rijeke Marice. Ali to predstavlja kršenje nacionalnog i međunarodnog prava. Unatoč nepobitnim dokazima o kršenju zakona, grčke vlasti stalno ponavljaju kako se pridržavaju zakona. I bez obzira na međunarodne kritike, ne žele dozvoliti neovisnim organizacijama da nadgledaju situaciju s migrantima.

Za Rafenberga je to politička igra: "Ne radi se samo o migracijama u Grčkoj. Atena optužuje Ankaru da koristi izbjeglice za slabljenje Grčke. Ako javno govorite o „pushbackovima", odmah vas proglase turskim agentom."

Kampanje i pozivi na ubojstva umjesto na istragu

O incidentima poput onog na otoku na rijeci Marici rijetko se izvještava u grčkim medijima. Ljudi stalno gube živote pokušavajući prijeći ovu graničnu rijeku ili ostaju zaglavljeni između Turske i Grčke danima i tjednima. Slučaj 38 Sirijaca je izazvao raspravu u Grčkoj. Od tada je atmosfera napeta, izvještava novinar Rafenberg: "Provladini mediji u Grčkoj pokušavaju diskreditirati rad stranih novinara." Pojedine kolege su primile pozive iz Ureda vlade u kojima im je rečeno da su nezadovoljni njihovim radom i prijetilo se žalbama njihovim redakcijama.

Ostaje upitno zašto je Der Spiegel povukao sva četiri članka o incidentu na rijeci Marici i zbog čega nije ukazao na daljnji razvoj događaja koji se odnosi na sudbinu djevojčice. Za sada nema dokaza s grčke strane da dijete nije umrlo ili da nije postojalo. Izvjesno je da roditelji djevojčice i dalje tvrde da im je kćerka umrla na Evrosu. Izvjesno je i da su roditelji tjednima bili zaglavljeni na otoku na Marici sa svojom drugom djecom i ostalim članovima grupe. Međutim, sve dok Atena sprečava međunarodno i neovisno rasvjetljavanje ovog incidenta, i dalje neće biti definitivnih odgovora na mnoga otvorena pitanja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu