Je li pred Njemačkom era štrajkova?

Nekim poslodavcima bi mogao zastati dah zbog aktualnih zahtjeva za povećanjem plaća. Sindikat javnog sektora Verdi traži 10,5 posto veće plaće i mjesečno povećanje od najmanje 500 eura. U sindikatu željezničara EVG traže čak dvanaest posto i najmanje 650 eura povećanje mjesečno. Time sindikati žele nadoknaditi gubitak kupovne moći izazvan visokom inflacijom.

Imajući u vidu tako visoke zahtjeve, neki ekonomisti govore o predstojećoj uzlaznoj spirali plaća i cijena, odnosno situaciji kada se plaće i cijene uzajamno potiču na rast, što može imati potencijalno ekonomski štetne posljedice.

Kakve veze imaju visoke plaće s inflacijom?

Predsjednica Europske središnje banke prije nekoliko dana je upozorila da će zaposleni i kompanije morati podjednako podnijeti povećani teret. „Ako svaka strana pokuša minimizirati vlastite gubitke, moglo bi se dogoditi da veće profitne marže, plaće i cijene jedni druge guraju prema gore", rekla je Christine Lagarde.

Sindikati ne vide taj problem, bar ne zbog svojih zahtjeva. „Govoriti o spirali plaća i cijena je besmislica. Ako spojim sve naše zahtjeve, onda se vidi da ukupno tražimo manje nego što je stopa inflacije“, ističe šef Verdija Frank Wernecke.

To je opravdan argument ako potraživanja zaista ostanu ispod razine inflacije. Jer, ako cijene rastu brže od plaća, radnicima se smanjuju realne plaće. Tada si mogu priuštiti manje robe, a potražnja slabi. A to onda više govori o padu, a ne o rastu cijena.

Predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), Marcel Fratzscher, ne vjeruje da trenutno prijeti spirala rasta plaća i cijena. „To je mit", kaže, jer, zaposleni su 2022. imali prosječan realni gubitak plaća od tri posto, a 2023. će to vjerojatno biti još dva posto ili više.

Ekonomisti smatraju da je moguć prihvatljiv sporazum

Ekonomistica Monika Schnitzer zastupa sličan stav, jer, kaže, i ove godine bi trebalo očekivati inflaciju veću od šest posto. U tom kontekstu, zahtjevi za visokim plaćama su razumljivi, smatra Schnitzer, predsjednica Njemačkog vijeća ekonomskih stručnjaka (Ekonomski mudraci). S druge strane, ona upozorava da se mora izbjeći spomenuta spirala plaća i cijena.

Iz tog razloga je njemačka vlada omogućila i oslobodila poreza jednokratne isplate poslodavaca zaposlenima, te donijela mjere za suzbijanje visokih troškova energije.

Schnitzer je uvjerena da će biti postignut prihvatljiv dogovor. U stvari, to je isto tako ključna stvar, jer je iskustvo pokazalo da zahtjevi sindikata ne ulaze nepromijenjeni u kolektivne ugovore. Odnosno, stvarna povećanja plaća u pravilu su niža od početnih, visokih zahtjeva.

Clemens Fuest, predsjednik Instituta Ifo iz Münchena, gleda na slično na ovaj kompleks: „Mislim da će, kao i uvijek, biti neke vrste kompromisa. Mislim da će poslodavci donekle popustiti, ali naravno i tu postoje ograničenja. Zato očekujem povećanje plaća od oko sedam posto. To bi i dalje bilo ispod stope inflacije, ali bi rasteretilo privatna kućanstva i zaposlene", kaže Fuest za DW.

Imajući u vidu budućnost, Marcel Fratzscher je uvjeren da se pregovaračka moć zaposlenih povećala – i da će se stoga vjerojatno povećati broj štrajkova. „Trenutno doživljavamo prekretnicu na tržištu rada: čini se da su prošli dani kada su poslodavci mogli manje-više diktirati plaće i uvjete rada", ocjenjuje šef DIV-a.

Veće plaće kao lijek za nedostatak kvalificiranih radnika?

S druge strane, Institut njemačkog gospodarstva (IW), blizak poslodavcima, prigovara da veće plaće same po sebi ne utječu na nedostatak kvalificiranih radnika – to ne može kratkoročno osigurati kvalifikacije kojih sada nema, niti srednjoročno promijeniti uvjete na tržištu rada tako da se stvori dovoljna mobilnost radne snage.

„Umjesto toga, veće plaće u sektorima u kojima je nedostatak kvalificiranih radnika posebno veliki, kratkoročno će usluge i robu učiniti skupljim“, ocjenjuje se u studiji stručnjaka IW-a za tržište rada Alexandera Bursteddea.

Nesporno je da postoji i da će postojati opći nedostatak radnika i kvalificirane radne snage.To je potkrijepljeno i najnovijim prognozama Instituta za tržište rada i istraživanja zanimanja (IAB), istraživačkog instituta Saveznog zavoda za zapošljavanje. Za 2023. IAB očekuje povećanje od 340.000 radnih mjesta koja podliježu doprinosima za socijalno osiguranje (mirovine, zdravstveno osiguranje). Broj zaposlenih u Njemačkoj dosegnut će novi maksimum od gotovo 46 milijuna.

„Radnika nedostaje u mjeri koja nije zabilježena desetljećima. Zato se tvrtke trude zadržati svoje zaposlene, čak pod otežanim okolnostima", kaže Enzo Weber, šef istraživačkog odjela IAB-a za prognoze i makroekonomske analize. Dobar trend zapošljavanja podržava prihode i stoga, zaključuje Weber, ostaje važno sidro stabilnosti za privredu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu