Je li Bundeswehr stvarno privlačan ekstremnim desničarima?

André E. je svom nadređenom otvoreno rekao: „Razmišljam nacionalsocijalistički.“ Rekao je to samo nekoliko dana nakon što se priključio Bundeswehru. Vanjskim izgledom također nije skrivao da je desni ekstremist. Na tijelu je istetovirao slogan „krv i čast“ jer se „divi vojnicima SS-a“. Vojni zakon u članku 37 jasno kaže da profesionalni ili obični vojnik može biti onaj „tko se uvijek zalaže za demokratski poredak poštujući ustavna načela“.

Unutarnji neprijatelj u vojnoj odori

André E. je deset mjeseci bio na obuci. Učio je pucati iz automatske puške G3 i bacati ručne bombe. Od tada je prošlo 17. godina. Međutim, André E. nije bilo kakav neonacist. On je jedan od optuženih u minhenskom procesu ekstremno-desničarske „Nacional-socijalističke unije“ (NSU). Toj terorističkoj skupini se na teret stavljaju bombaški napadi i deset ubojstava. Zašto Bundeswehr nije zaustavio toga čovjeka?

U aktualnim ekstremno-desničarskim slučajevima i slučaj Michael L. također baca crnu mrlju na Bundeswehr i njemačko ministarstvo obrane. Tada 35-godišnji rezervist je 2012. godine kao časnik bio u afganistanskom Kundusu. A već 2008. godine je tražio da bude primljen u ekstremnu desničarsku stranku NPD u Kasselu. Osim toga je bio član „Slobodnog otpora Kassel“. Ta organizacija je označena kao „neonacistička grupacija“. Iako je ovo odavno bilo poznato Michael L. je uspio doći do Bundeswehrove misije u Afghanistanu. Vojna kontraobavještajna služba MAD je to morala spriječiti. MAD inače provjerava sve vojnike prije nego odu u misiju u inozemstvu. Zašto nije i Michaela L.?

Duga sjena Wehrmachtovih ideala

Bundeswehr od njegovog osnivanja 1955. godine bije glas da je pogodan za desničarska uvjerenja. Nije ni čudo: krajem 50-ih godina je zaposleno 300 časnika Oružanog zaštitnog odreda, borbenog ogranka SS-a, dakle ogranka NSDAP-a (Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka) na čijem je čelu bio Adolf Hitler. Pod okriljem Bundeswehra je bilo aktivno više od 12.000 Wehrmachtovih časnika i preko 40 generala nacionalsocijalizma. Bundeswehr je od samog osnivanja opterećen nacističkim naslijeđem. Shodno tomu je ambivalentan bio i njegov odnos prema novom konceptu „građana u uniformama“. Za vrijeme dok je ministar obrane bio Franz-Josef Strauß (1956-1962) vojarne su dobivale imena nacističkih čelnika. Oni koji su 20. srpnja 1944. godine Hitleru pružili otpor su smatrani „izdajnicima". Pitanje ratnih zločinaca je i dalje bilo tabu tema.

Bundeswehr previše slab u ophođenju s desničarskim ekstremizmom?

Bundeswehr je do danas ostao privlačan za ekstremne desničare. U velikom broju sumnjivih slučajeva se radi o tzv. propagandnim deliktima: Hitlerov pozdrav ili crtanje kukastoga krsta. Prema navodima MAD-a, desničarska uvjerenja se prije svega mogu pronaći kod mladih starosne dobi između 18 i 25 godina. To im postaje privlačno prije svega zbog rukovanja oružjem i zbog zapovjednih struktura u vojsci. Međutim, upadljivi neonacisti ne mogu samo tako biti izbačeni iz njemačke vojske. Sud mora potvrditi postojanje desnog ekstremizma.

Dokaza ne manjka, ali oni dolaze tek kasno ili slučajno. Samo zakazivanje vojne kontraobavještajne službe u vezi s ubojstvima NSU-a ukazuje na to da je ekstremnodesničarska upadljivost u trupama uočena, ali da se na to reagiralo blago ili nikako. Parlamentarci Bundestagovog istražnog odbora u slučaju NSU predbacuju MAD-u da je zadržao dokumente o navodnom teroristu NSU-a Uweu Mundlosu.

Postoji li nacistička mreža unutar trupa?

Sva „otkrića" oko desničarskih pojava dovela su do toga da glavna šefica Bundeswehra, ministrica obrane Ursula von der Leyen, otkaže posjet SAD-u. Neuobičajena reakcija i indicija za ozbiljnost situacije. U međuvremenu nije isključeno da u vojsci postoji neonacistička mreža. Ministrica von der Leyen kaže: „Imamo ozbiljan problem. Moramo o tome razgovarati."

Poznavatelji prilika u Bundeswehru navode da je za približavanje pojedinih vojnika neonacističkoj ideologiji krivo ukidanje služenja vojnog roka. „Bundeswehru sada nedostaju 'sasvim obični građani', kritizira Michael Wolffsohn, bivši povjesničar u Bundeswehrovoj akademiji u Münchenu. On dodaje da se sad ekstremističko osoblje jednostavno priključuje Bundeswehru. Na to ih privlači besplatna obuka rukovanja oružjem: „Liričari ne idu dragovoljno u vojsku." Služenje obveznog vojnog roka je u Njemačkoj ukinuto 2011. godine.