Jačanje AfD-a na istoku Njemačke: migranti na udaru

Šok, ogorčenje i strah. Te tri riječi Elisa Calzolari često koristi da opiše reakcije migranata na istoku Njemačke kada govore o nedavnim izbornim uspjesima Alternative za Njemačku (AfD).

Ta desničarska stranka nedavno je dobila izbore za načelnika jednog malog okruga u pokrajini Tiringiji, a potom i za gradonačelnika jednog mjesta u Saskoj i Anhaltu. I to iako su se sve druge stranke udružile protiv njih.

„Kako je to moguće? Zašto nas ovi ljudi neće?“ - opisuje reakcije migranata Elisa Calzolari, koja vodi organizaciju MigraNetz u Tiringiji.

Kaže, migranti se pitaju zašto je srdžba AfD-a i njegovih birača prije svega usmjerena prema njima. I zašto ostatak društva ne prosvjeduje.

Mala vidljivost migranata na istoku

U udruženju MigraNetz okupljene su 54 organizacije koje zastupaju interese migranata u Tiringiji. Ali, njihovi napori često su uzaludni, priča Calzolari za DW.

„Ljudi s migrantskom pozadinom ili oni druge boje kože nisu vidljivi u istočnoj Njemačkoj. Recimo, u Tiringiji imamo samo jednu pokrajinsku zastupnicu s migrantskom biografijom, ali i ona dolazi sa zapada Njemačke", kaže Calzolari i dodaje:

„U velikim tvrtkama ili upravnim strukturama jedva da ima ljudi s useljeničkom prošlosti."

Postoji bojazan da će ih biti sve manje, jer ljudi migrantskog podrijetla odlaze u zapadnu Njemačku, gdje manje upadaju u oči i mogu računati na dobrodošlicu. Ili se na istoku koncentriraju u većim i otvorenijim gradovima, poput Jene i Erfurta.

Mnogi ne mogu podnijeti „svakodnevni rasizam" i „mikroagresiju", kaže Calzolari. „Stvari koje nisu opipljive, ali su krajnje bolne, kao strelice koje ubadaju svakodnevno. Poprijeki pogledi, omalovažavajući komentari…“

„Poraz demokracije"

Kira Ayyadi točno zna o čemu je riječ. Trpjela je već rasističke uvrede, povike protiv muslimana, čak i nacističko salutiranje kad nema svjedoka – na ulici, u trgovini, u gradskom autobusu.

Ayyadi radi u Zakladi „Amadeu Antonio“ koja se bori protiv rasizma i antisemitizma. Uspon desničara na istoku zemlje nije ju iznenadio.

„Jednostavno moramo prihvatiti da dijelovi njemačkog društva zastupaju rasističke i djelomice ekstremne desne pozicije. To se teško prihvaća, jer baca loše svjetlo na njemačko društvo. Ali, to je naprosto tako", kaže ona za DW.

Nedavno je jedna studija u pet istočnih njemačkih pokrajina – koje su ranije činile DDR – pokazala da 70 posto građana vjeruje da „stranci dolaze samo kako bi se okoristili socijalnom državom".

Oko trećine ljudi misli da Židovi imaju previše moći u Njemačkoj ili da je zemlji potreban jak vođa. Svaki četvrti kaže da je u razdoblju nacizma bilo i dobrih stvari.

To je poraz demokracije, kaže Ayyadi. „Mogu li Savezna vlada ili lokalne samouprave uopće još čiste savjesti smještati izbjeglice na istoku Njemačke? Koliko će ljudi tamo biti sigurni s obzirom na razmjere desničarskog nasilja?“ Nedavno su u Chemnitzu desničarski batinaši napali jednu skupinu turista koji su govorili engleski. A Chemnitz bi trebao 2025. biti jedan od europskih glavnih gradova kulture.

Tko je kriv za uspon desnice?

U politici i medijima traži se objašnjenje za streloviti uspon AfD-a na istoku. Iduće godine su pokrajinski izbori u Brandenburgu, Saskoj i Tiringiji, i velike su šanse da AfD bude najjača stranka.

Oporbeni kršćanski demokrati tvrde da su za to kriva lutanja Savezne vlade koju čine socijaldemokrate, Zeleni i liberali – posebno oko zelene agende i prelaska na ekološko grijanje.

Vlast pak upozorava da kršćanski demokrati ne bi smjeli preuzimati sve više desničarskih pozicija i tako od AfD-a načiniti „salonske desničare“.

Politolozi ukazuju na autoritarnu povijest DDR-a u kojoj nije došlo do pravog suočavanja s razdobljem nacizma. Na to su došle frustracije zbog navodnog zapostavljanja istočne Njemačke poslije ujedinjenja.

Aiman Mazyek, predsjednik Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj, krivi i medije. Kaže da negativno izvještavanje o islamu ili muslimanima daje rezultate posebno u regijama u kojima muslimana gotovo da nema.

„I upravo tamo imamo raširenu islamofobiju i mržnju prema muslimanima. To vam govori da rasizam prema tim skupinama nema korijen u realnom životu. Već u slikama koje se šire po kavanama i društvenim mrežama", kaže Mazyek za DW.

On crpi nadu iz činjenice da civilno društvo ipak prosvjeduje protiv takvog stanja. Ali, za uspjehe AfD-a na istoku krivi velike društvene strukture.

„Dijelom su zakazale i crkve i religije, jer nisu uspjele odgovoriti na ovaj gubitak orijentacije, na duševne frustracije i strah od kompleksnog svijeta", kaže on.

„Tako su se mnogi ljudi okrenuli desničarskim šarlatanima i postali spremni žrtvovati i stvari od kojih sami profitiraju: slobodu, pravnu državu i demokraciju."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu